Konaković pisao Rubiju: Slabljenje američkog angažmana jača ruski utjecaj u BiH

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju u kojem je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti smanjenja američkog prisustva u Bosni i Hercegovini, upozoravajući da bi takav potez mogao otvoriti prostor za jačanje ruskog utjecaja i dodatno ugroziti stabilnost zemlje.

U obraćanju Rubiju, Konaković je naglasio da se pismo šalje u trenutku od posebne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, njenu stabilnost, euroatlantsku perspektivu i nastavak provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Istakao je da BiH izuzetno cijeni historijsko i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama te podsjetio na ključnu ulogu Washingtona u okončanju rata, uspostavljanju Dejtonskog sporazuma i očuvanju mira.

Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum predstavlja jedno od najuspješnijih vanjskopolitičkih dostignuća SAD-a nakon Hladnog rata jer je zaustavio krvoproliće, donio mir i stvorio okvir koji je omogućio njegovo očuvanje više od tri decenije. Dodao je da SAD za Bosnu i Hercegovinu ostaju najvažniji strateški partner i saveznik, dok je Evropska unija strateško odredište zemlje i njen najvažniji ekonomski partner.

Konaković je naveo da su jedinstvo i usklađeno djelovanje SAD-a i Evropske unije neophodni za Bosnu i Hercegovinu i cijeli Zapadni Balkan. U tom kontekstu osvrnuo se na nedavnu izjavu Ambasade SAD-a u Sarajevu koja se odnosi na imenovanje novog visokog predstavnika i ulogu Vijeća za provedbu mira.

Kako je naveo, u Sarajevu je s posebnom pažnjom primljena poruka da bi nastavak evropske neodlučnosti i nemogućnost Vijeća za provedbu mira da ispuni svoju odgovornost mogli dovesti do preispitivanja američke uloge u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.

OHR i Bonske ovlasti

Šef bh. diplomatije poručio je da Bosna i Hercegovina poštuje pravo SAD-a da procjenjuje svoju međunarodnu ulogu, ali smatra da je upravo BiH jedno od mjesta gdje je američko liderstvo donijelo historijske rezultate i gdje je njegovo prisustvo i dalje strateški važno.

Upozorio je da bi svako smanjenje američke uloge moglo otvoriti prostor Ruskoj Federaciji, njenim saveznicima i lokalnim političkim partnerima, kao i drugim akterima koji, kako navodi, nisu zainteresirani za stabilnost, već za slabljenje Dejtonskog sporazuma, opstrukciju euroatlantskog puta BiH i širenje malignog utjecaja na Zapadnom Balkanu.

Konaković je istakao da imenovanje novog visokog predstavnika putem Vijeća za provedbu mira ima poseban značaj te naglasio da Ured visokog predstavnika ostaje ključna institucija civilne implementacije Dejtonskog sporazuma.

Prema njegovim riječima, uloga OHR-a ostaje neophodna sve dok ne budu ispunjeni ciljevi i uslovi Programa 5+2. Dodao je da izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući Bonske ovlasti, u sadašnjim okolnostima predstavljaju neophodan mehanizam za djelovanje protiv secesionističkih poteza i napada na ustavni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Govoreći o političkoj situaciji u zemlji, Konaković je ocijenio da sadašnja kriza nije etničke prirode, već da je riječ o geopolitičkom problemu koji, prema njegovim riječima, Ruska Federacija koristi preko Milorada Dodika kao svog najistaknutijeg lokalnog saveznika.

Dodik, Rusija i energetska sigurnost

U pismu je naveo da je Bosna i Hercegovina na brojnim mjestima ostvarila istinsko pomirenje među ljudima te poručio da se trenutna opasnost ne smije tumačiti kao neizbježan sukob među narodima u zemlji.

Naglasio je da prijetnja dolazi iz secesionističkog političkog projekta koji, kako tvrdi, podržava Moskva, a koji nastoji iskoristiti institucionalne slabosti, historijske traume i neodlučnost međunarodne zajednice.

Konaković je podsjetio da je Milorad Dodik, zajedno sa političkim strukturama okupljenim oko SNSD-a, nastavio promovirati proruske političke stavove, osporavati autoritet državnih institucija i opstruirati evropski i NATO put Bosne i Hercegovine.

Posebno je izdvojio činjenicu da se Dodik od početka ruske agresije na Ukrajinu više puta sastajao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uključujući i posljednje susrete održane u Moskvi.

Također je izrazio zabrinutost zbog Dodikovih tvrdnji da preko svojih lobista i političkih posrednika u SAD-u može utjecati na američku politiku prema Bosni i Hercegovini. Naveo je da se takve aktivnosti u BiH doživljavaju kao pokušaj legitimizacije secesionističkih politika, slabljenja OHR-a i podrivanja međunarodnih garancija uspostavljenih radi očuvanja mira.

Konaković se osvrnuo i na pitanje energetike, navodeći da zabrinutost izazivaju najave o nastavku i proširenju saradnje s Gazpromom, uključujući planove o gradnji elektrana u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, energetska ovisnost predstavlja i sigurnosno pitanje, zbog čega smatra da bi dodatno jačanje ruskog energetskog utjecaja bilo suprotno ciljevima američke politike na Zapadnom Balkanu.

U tom kontekstu posebno je naglasio značaj projekta Južne interkonekcije, ocijenivši ga strateškim instrumentom za diversifikaciju izvora snabdijevanja i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Istakao je da Bosna i Hercegovina cijeni podršku Sjedinjenih Američkih Država tom projektu, za koji smatra da bi doprinio energetskoj sigurnosti zemlje, regionalnoj stabilnosti i jačanju američkog ekonomskog prisustva.

Na kraju pisma Konaković je poručio da su kontinuiran, vidljiv i koordiniran angažman SAD-a i Evropske unije ključni za očuvanje mira, stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine te da jedinstven transatlantski pristup ostaje najjača garancija očuvanja Dejtonskog sporazuma i nastavka evropskog puta zemlje.

Pismo je zaključio osvrtom na predstojeći susret nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva, izrazivši nadu da će utakmica proteći u fer i sportskom duhu te da će dodatno učvrstiti prijateljske veze između dvije države.