Kapaciteti deponije stare šest decenija pri kraju, šta nakon Smiljevića?

Deponija Smiljevići koristi se za odlaganje otpada više od šest decenija, a njeni raspoloživi kapaciteti su pri kraju. Imajući u vidu starost deponije i ograničene kapacitete, neophodno je poduzeti aktivnosti na zatvaranju, te paralelno riješiti lokaciju za tretman i odlaganje komunalnog otpada.

Nema saglasnosti

Prema raspoloživim procjenama, ukoliko se ne osiguraju dodatni kapaciteti, već za šest mjeseci Kanton Sarajevo mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemom odlaganja komunalnog otpada, naveli su za Oslobođenje iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Iz KJKP Rad, koje upravlja Smiljevićima, ranije su nam kazali da se otpad trenutno odlaže na plohi od 15.000 kvadrata, a da bi se izgradnjom dodatne površine odlaganje moglo nastaviti još tri godine.

Izgradnja spalionice otpada, uz razvoj reciklaže, nedavno je ponovo aktuelizirana kroz SDA viziju glavnog grada BiH, u kojoj se istovremeno zagovara zatvaranje Smiljevića, te urbanističko širenje grada i na to područje. No, kako su nam potvrdili iz Ministarstva, izgradnja postrojenja za termičku obradu otpada nije predviđena Strategijom razvoja KS-a 2021-2027, niti je utvrđena moguća lokacija važećom prostorno-planskom dokumentacijom.

Studijom opravdanosti iz 2019. godine, podsjećamo, termička obrada otpada razmatrana je kao jedno od mogućih rješenja.

“Međutim, Vlada KS-a je u septembru 2026. utvrdila Prijedlog novog Urbanističkog plana urbanog područja Sarajevo, kojim nije predviđena lokacija za izgradnju ovakvog postrojenja”, napomenuli su iz Ministarstva.

Lokacija, zapravo, nikad nije utvrđena uprkos višegodišnjim nastojanjima da se pronađe odgovarajuće rješenje. Iz Ministarstva su nam pojasnili da je jedna od ključnih prepreka izostanak saglasnosti lokalnih zajednica za izgradnju takvog postrojenja na području njihovih općina.

Prema Studiji opravdanosti iz 2019. godine, koju je tada uradila SERDA, procijenjena vrijednost investicije bila je oko 200 miliona KM. No, imajući u vidu protok vremena i promjene tržišnih uslova, može se očekivati da bi danas taj iznos bio znatno veći.

Koncesija

Kanton Sarajevo, kako su istakli iz Ministarstva, ne raspolaže sredstvima za realizaciju projekta tog obima, ali se, kako su naveli, kao jedan od mogućih modela finansiranja može razmatrati koncesija.

Interes za ulaganje u oblast upravljanja otpadom iskazale su i tri inostrane kompanije. Međutim, za realizaciju projekta prethodno je potrebno osigurati odgovarajuće pravne, prostorno-planske i ekonomske pretpostavke.

Na pitanje koje bi se mjere i garancije morale osigurati kako postrojenje ne bi dodatno ugrozilo kvalitet zraka Sarajevu, a na što upozoravaju i ekolozi, iz Ministarstva su istakli da savremena postrojenja za termičku obradu otpada uspješno funkcionišu u brojnim evropskim gradovima, uključujući i gusto naseljena urbana područja, poput Beča.

“Primjena savremenih tehnologija i strogih okolišnih standarda omogućava njihov rad bez neprihvatljivih štetnih uticaja na okoliš i zdravlje stanovništva”, ističu iz Ministarstva.