Kako je Dom za njegu u Njemačkoj praznio fondove, među žrtvama i starica iz BiH

Njemački fondovi za dugotrajnu njegu suočavaju se s finansijskim problemima, zbog čega se reforme i uštede smatraju neophodnim. Jedan od razloga teškog stanja jesu beskrupulozne službe za kućnu njegu koje se kriminalnim metodama bogate na račun sistema.

Kolike razmjere takve prevare mogu poprimiti pokazao je slučaj iz Düsseldorfa sredinom septembra, kada je pokrenuta istraga protiv 13 osumnjičenih za prevaru prilikom obračuna usluga ambulantne intenzivne njege. Procijenjena šteta iznosi oko 11 miliona eura. Zaplijenjena je imovina vrijedna 5,9 miliona eura, uključujući luksuzne automobile, gotovinu, zlato, nakit i satove.

Ogromna štetaKako je žena iz BiH godinama učestvovala u prevari sa socijalnim primanjima

Trag sada vodi i do šireg područja Hamburga. Novinari lista Morgen Posten razgovarali su s više korisnika usluga njege i svjedoka te pregledali brojne dokumente. Sva imena su izmijenjena radi zaštite uključenih osoba, koje strahuju od osvete. Nije objavljen ni naziv službe za njegu kako se ne bi ugrozila istraga nadležnih organa. U tekstu se ona naziva "Služba za njegu Z". U središtu optužbi nalazi se direktorica Nadine S. (ime je izmijenjeno).

Prema iskazima svjedoka, princip je jednostavan: njega postoji samo na papiru. Stvarna njega se ili uopće ne pruža ili se pruža u veoma ograničenom obimu. Služba Z. navodno naplaćuje usluge od fondova za njegu i zdravstvenih osiguranja, a pojedinim korisnicima isplaćuje gotovinu kao "novac za šutnju". Insajderi ovu šemu nazivaju prevarom zasnovanom na povratnim isplatama, odnosno "kick-back" prevarom.

Morgen Posten posjetio je Zehru G. (82), ženu porijeklom iz Bosne i Hercegovine, u njenom domu u hamburškom kvartu Stellingen. Ona živi s kćerkom Senadom G. (59). Starica slabo govori njemački jezik i potrebna joj je pomoć pri ličnoj higijeni i uzimanju lijekova. Služba za njegu Z. trebala je pružati pomoć porodici.

Međutim, majka i kćerka tvrde da se njegovateljica pojavljivala samo jednom mjesečno, između prvog i trećeg dana u mjesecu, i to ne da bi pružila njegu, već da bi donijela gotovinu. Dok je Zehra imala drugi stepen njege, dobijala je, kako kaže, 400 eura mjesečno u gotovini.

Ova 82-godišnjakinja tvrdi da nije znala da nešto nije u redu. Nadine S. objasnila joj je da je takva isplata sasvim uobičajena i da joj pripada kao "novac za odmor".

Kasnije je služba Z. podnijela zahtjev za povećanje Zehrinog stepena njege. Prema njenim riječima, prije procjene Medicinske službe pripremali su je da izgleda mnogo nemoćnije nego što zaista jeste. Čak su joj stavili pelenu, iako, kako tvrdi, nije inkontinentna.

Povećanje na treći stepen njege je odobreno. Od tada je mjesečna isplata porasla na 600 eura, što je približno polovina iznosa koji je služba dobijala od fonda za njegu.

Dok je kompletnu njegu pružala njena kćerka, služba Z. je fondovima za njegu i zdravstvenom osiguranju fakturisala usluge koje, prema izjavi Zehre G., nikada nisu bile pružene.

Službe za njegu moraju pribaviti potpis korisnika kao potvrdu da su usluge zaista obavljene. U dokumentaciji Zehre G. nalazi se potpis s njenim imenom, ali ona tvrdi da je falsifikovan i da se potpuno razlikuje od njenog pravog potpisa. Također navodi da nikada nije čula za osobu koja je u dokumentima navedena kao njegovatelj.

Osim toga, služba Z. je navodno u njeno ime podnijela zahtjev za takozvanu zamjensku njegu, koja je namijenjena slučajevima kada osoba koja inače brine o pacijentu privremeno nije u mogućnosti obavljati tu dužnost. Za ovu namjenu moguće je dobiti i do 3.539 eura godišnje. Prema sumnjama, novac je završio kod službe za njegu.

Prema istraživanju lista Morgen Posten, Nadine S. navodno živi u vili na periferiji grada, ispred koje se nalazi skupocjeni sportski automobil. Jedan insajder tvrdi da su veće svote novca prebacivane na račun u Gruziji.

Ipak, ostaje da se vidi koliko će dugo moći uživati u tom luksuzu. Prema informacijama lista Morgen Posten, jedan insajder je još prije otprilike pet i po mjeseci podnio prijave zdravstvenim osiguravajućim društvima, fondovima za njegu, pravosudnim organima i službi za starateljstvo.

Više zdravstvenih osiguravajućih društava pozvalo se na istrage koje su u toku i odbilo komentarisati slučaj. Za slučaj je nadležno Javno tužilaštvo u Lübecku, čiji je portparol Jens Bušer izjavio da iz pravnih razloga trenutno ne može iznositi nikakve informacije.