(FOTO i VIDEO) Jarčedoli su 65 godina simbol kurbanske tradicije u Sarajevu

Kurban-bajram u Bosni i Hercegovini stoljećima nosi posebnu duhovnu i društvenu vrijednost. To su dani kada se, osim porodičnog okupljanja i bajramske radosti, ističu solidarnost, zajedništvo i spremnost na žrtvu zarad višeg dobra. 

Tradicija žrtvovanja kurbana duboko je ukorijenjena u islamskoj praksi, a u brojnim sredinama prenosi se s generacije na generaciju kao čin vjere, zahvalnosti i brige za druge.

Rekao je i kako su dani Kurban-bajrama za muslimana posebni. To su, ustvari, najodabraniji dani u islamskom kalendaru, jer se u njima obavlja i hadž, peta islamska dužnost, a vjernici koji ga obave vraćaju se kućama duhovno obnovljeni i očišćeni od grijeha.

- Uoči Kurban-bajrama je Dan Arefata, kada hadžije cijeli dan borave na brdu Arefat, što predstavlja jedan od najsnažnijih trenutaka hadža.
Sam Kurban-bajram nas podsjeća na žrtvu poslanika Ibrahima, a.s., i njegovog sina Ismaila, a.s. kada je Ibrahim, a.s., u snu dobio naredbu da žrtvuje svog sina kao znak odanosti Bogu, obojica su pokazali potpunu pokornost Božijoj volji, nakon čega je Allah, dž.š., milošću zamijenio Ismaila ovnom koji je potom žrtvovan. Sve ove poruke čine Kurban-bajram vremenom koje snažno oblikuje vjernika i njegovo razumijevanje vjere, pokornosti i žrtve, kazao je Mehmedović.

Spremnost na žrtvu

Poruka Kurban-bajrama jeste da smisao kurbana nije u mesu i krvi, nego u iskrenoj namjeri, bogobojaznosti i spremnosti da se žrtvujemo radi istine, zahvalnosti i pokornosti Uzvišenom Bogu. Kurban nas uči iskrenosti u djelima, odgovornosti i spremnosti na žrtvu za opće dobro i vrijednosti koje nadilaze lični interes. 

- To je njegova duhovna i moralna dimenzija - i upravo to je ono što nam je danas, na različite načine, itekako potrebno. Neka nam ovi dani budu poticaj da budemo bolji jedni prema drugima, da saosjećamo s onima koji su u potrebi i da svojim djelima svjedočimo istinske vrijednosti naše vjere, rekao je Mehmedović.

Husein-ef. KavazovićPoruka reisul-uleme povodom Kurban-bajrama: Ostanimo vjerni sebi i svojoj vjeri

Jedno od mjesta gdje se ova tradicija decenijama organizirano njeguje jeste Vakufsko imanje Jarčedoli, nadomak Sarajeva, gdje Gazi Husrev-begova medresa već 65 godina realizuje kurbansku akciju. Na ovom lokalitetu svake godine tokom Kurban-bajrama žrtvuju se stotine ovnova, uz poštivanje svih šerijatskih, veterinarskih i higijenskih propisa. Jarčedoli su tako postali simbol povjerenja, tradicije i organiziranog pristupa kurbanskoj praksi, ali i mjesto na kojem brojni vjernici imaju priliku prisustvovati činu žrtvovanja svog kurbana.

Važnost solidarnosti

Naser Mehmedović, pomoćnik direktora za internat Javne ustanove Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu, za Oslobodjenje.ba povodom Kurban-bajrama govorio je o značaju kurbana u islamskoj tradiciji, višedecenijskoj organizaciji kurbanske akcije Gazi Husrev-begove medrese, kao i posebnosti vakufskog imanja na Jarčedolima.

Govorio je i o duhovnoj dimenziji kurbana i njegovom značenju za vjernike, organizaciji i pripremama za žrtvovanje kurbana na Jarčedolima, velikom broju ljudi koji učestvuju u realizaciji ove zahtjevne aktivnosti, kao i tradiciji dugoj 65 godina koja se veže za ovo vakufsko imanje.

Mehmedović se osvrnuo i na povjerenje koje građani decenijama ukazuju Medresi kroz kurbansku akciju, mogućnost da vjernici prisustvuju samom činu žrtvovanja kurbana, ali i na posebne emocije i poruke koje nose dani Kurban-bajrama, podsjećajući na važnost solidarnosti, žrtve, iskrenosti i brige za druge.

- Čin žrtvovanja kurbana zauzima veoma važno mjesto u islamskoj tradiciji. Prema hanefijskom učenju, pravnoj školi kojoj pripadaju muslimani na ovim prostorima, kurban predstavlja vadžib, odnosno obligatnu dužnost svakog punoljetnog, razumnog i imućnog muslimana. S druge strane, kurban je i čin kojim se vjernik nastoji približiti Božijoj milosti, jer sama riječ "kurban" nosi značenje blizine i približavanja. Kroz ovaj ibadet iskazujemo svoju pokornost i zahvalnost Uzvišenom Bogu, ali i spremnost na žrtvu i odricanje zbog svih blagodati kojima nas je Gospodar počastio. Ovaj čin nas podsjeća da istinska pobožnost leži u spremnosti da ono što nam je drago podijelimo s drugima, jačajući time veze unutar zajednice, kazao je profesor Mehmedović.

Naglasio je kako su pripreme za kurbanske aktivnosti veoma opsežne i detaljne te da podrazumijevaju nekoliko važnih segmenata. 

- Prije svega, potrebno je obezbijediti sva neophodna odobrenja za provođenje aktivnosti žrtvovanja kurbana od nadležnih institucija, odnosno Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, kao i veterinarske inspekcije. Da bi se ta odobrenja dobila, neophodno je ispuniti stroge sanitarno-higijenske uvjete. To znači da objekat mora biti adekvatno opremljen i uslovan, sa prostorom za smještaj žive stoke, klaonicom, dijelom za rasjecanje mesa, kao i hladnjačom za njegovo pravilno skladištenje i čuvanje. Tokom ove akcije ovdje bude angažovano oko 50 ljudi. Među njima su profesionalni mesari, naši uposlenici, studenti i učenici, a svi oni imaju jasno određene zadatke i zaduženja. Tu su i koordinatori koji vode računa da se kompletan proces odvija planiranom dinamikom i u najboljem redu, a uz njih i profesor koji vodi računa da se ispoštuju svi šerijatski propisi neophodni prilikom žrtvovanja kurbana, rekao je Mehmedović.

Naglasio je značaj komisije Gazi Husrev-begove medrese koja organizira i nadzire cijeli proces, odnosno zahtjevnu i odgovornu aktivnost - od nabavke kurbana, preko angažmana osoblja, pa do distribucije kurbanskog mesa. 

- U komisiji su prof. Mensur Kerla, sekretar Medrese Benaris Šehić i ja kao predsjednik. Naravno, tu je i naš direktor, mr. Dževad Pleh, koji kao supervizor savjetima doprinosi da se aktivnost uspješno realizira. Svi angažovani radnici moraju posjedovati sanitarne knjižice, odnosno potvrde da su zdravstveno sposobni za obavljanje ovih poslova. Veterinarska i sanitarna inspekcija kontinuirano prate kompletan proces - od prijema stoke, preko samog čina klanja, pa sve do kontrole zdravstvene ispravnosti kurbanskog mesa, njegove podjele i transporta. Cilj ovog dijela kurbanske akcije jeste da se našim sugrađanima, koji su svoj kurban povjerili Medresi, omogući da lično odaberu svoj kurban i prisustvuju samom činu njegovog žrtvovanja. Na taj način nastojimo biti na usluzi našim sugrađanima koji nemaju mogućnost da u vlastitim domaćinstvima i u krugu porodice organiziraju žrtvovanje kurbana, kazao je Mehmedović.

Stalni nadzor

To je ujedno, istakao je, jedna od rijetkih organiziranih kurbanskih akcija na području Kantona Sarajevo u kojoj vjernici imaju priliku da prisustvuju samom obredu žrtvovanja kurbana i odmah preuzmu svoj dio, odnosno svoju trećinu kurbanskog mesa, kako se to u narodu uobičajeno kaže.

- Na vakufskom imanju na Jarčedolima žrtvuje se 500 kurbana, dok kompletna kurbanska akcija koju realizuje Gazi Husrev-begova medresa podrazumijeva oko 3.000 kurbana. Ta akcija se realizuje na više lokacija, u profesionalnim klaonicama i mesnim industrijama u Visokom, Konjicu, Vitezu i Vogošći, uz stalni nadzor naših profesora i uposlenika koji vode računa da se ispoštuju svi propisi u vezi s kurbanom i da se žrtvovanje obavi na ispravan i šerijatski propisan način. Ova brojka svjedoči o ogromnom povjerenju koje narod decenijama ukazuje Medresi, prepoznajući u njoj čuvara tradicije i odgovornog izvršioca emaneta koji su joj povjereni, rekao je naš sagovornik.

Teško je precizno kazati koliki je ukupan broj kurbana koji je do danas žrtvovan na ovom imanju. Može se pretpostaviti da je između 60 i 70 hiljada.

- S ponosom ističemo da ove godine obilježavamo 65 godina organizirane kurbanske akcije, koja je započela 1961. vizijom muderrisa hafiza Ćamila-ef. Silajdžića. On je prvi darovao svoj kurban Medresi kako bi se unaprijedila ishrana učenika. Ta plemenita ideja dodatno je osnažena 1970, kada je rahmetli Ahmed Tabaković uvakufio imanje na Jarčedolima. Od tada do danas, akcija se neprestano odvija na ovom lokalitetu. U periodu prije rata, naprimjer 1987, ovdje je žrtvovano oko 1.700 kurbana, dok se u poslijeratnom periodu, pa do posljednjih godina, na ovom lokalitetu godišnje realizovalo oko 1.000 do 1.400 kurbana tokom Kurban-bajrama, otkrio je Mehmedović.