Hrvatska i Srbija jačaju raketne snage, a BiH sve više zaostaje

Dok Hrvatska ulaže stotine miliona eura u savremene raketne sisteme, a Srbija razvija svoje kapacitete nabavkom naoružanja dometa do 300 kilometara, Bosna i Hercegovina ostaje bez uporedivih sposobnosti. Oružane snage BiH provode pojedine projekte modernizacije, ali država nema javno predstavljen program nabavke dalekometnih raketnih sistema kakve nabavljaju susjedi.

Razlika je posebno vidljiva nakon što je Hrvatska ugovorila nabavku 18 južnokorejskih višecijevnih raketnih sistema K239 Chunmoo, za koje će izdvojiti 435,2 miliona eura bez PDV-a. Isporuka je planirana do 2029. godine, a sistem će Hrvatskoj omogućiti preciznije i snažnije djelovanje na velikim udaljenostima.

Istovremeno, Srbija je nabavila izraelski raketni sistem PULS, koji može koristiti različite vrste municije, uključujući projektile dometa do 300 kilometara. Time dvije susjedne države unapređuju sposobnosti koje značajno nadilaze domet klasične artiljerije.

Bosna i Hercegovina, s druge strane, nema sličan sistem u svom arsenalu niti je objavila nabavku koja bi je u tom segmentu približila Hrvatskoj ili Srbiji. To ne znači da se u BiH ništa ne nabavlja, ali dosadašnji projekti ne mijenjaju činjenicu da država nema uporediv kapacitet dalekometne raketne artiljerije.

Modernizacija OSBiH godinama se suočava s ograničenjima

Jedan od pokazatelja problema s kojima se suočava odbrambeni sistem BiH jeste spora realizacija dugoročnih planova. Prema informaciji o provedbi Plana modernizacije i razvoja Oružanih snaga BiH za period 2017–2027, koju je Vijeće ministara razmatralo krajem 2025. godine, plan je do tada bio realiziran u obimu od približno 8,5 posto. Kao jedan od razloga navedena su ograničena budžetska ulaganja.

U međuvremenu, BiH je pokrenula i pojedine projekte opremanja. Među njima su nabavka šest novih helikoptera, specijaliziranih vozila za potrebe lakih pješadijskih jedinica te sistemi za zaštitu od bespilotnih letjelica. Ministarstvo odbrane BiH objavilo je i planove saradnje s međunarodnim partnerima na nabavci protivzračnih i protivoklopnih sistema.

Međutim, riječ je o projektima koji imaju drugačiju namjenu od dalekometnih raketnih sistema kakve nabavljaju Hrvatska i Srbija. Nabavka helikoptera, vozila i sistema za suzbijanje dronova unapređuje određene sposobnosti Oružanih snaga BiH, ali ne nadoknađuje nedostatak dalekometne raketne artiljerije.

Hrvatska ulaže 435 miliona eura u Chunmoo

Hrvatska nabavkom 18 sistema K239 Chunmoo pravi jedan od značajnijih koraka u modernizaciji svoje vojske. Ugovor s južnokorejskom kompanijom Hanwha Aerospace vrijedan je 435,2 miliona eura bez PDV-a, a uključuje lansera i prateće sisteme i opremu. Prema objavljenim informacijama, isporuke bi trebale biti završene do 2029. godine.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sastao se u Zagrebu s predsjednikom Nacionalne skupštine Republike Koreje Cho Jeong-sikom. Razgovarali su o trgovinskoj razmjeni, korejskim ulaganjima u Hrvatsku i saradnji u energetici, zelenim tehnologijama i saobraćajnoj infrastrukturi.

Poseban dio razgovora odnosio se na odbrambenu saradnju, uključujući memorandum o razumijevanju između ministarstava odbrane i ugovor s kompanijom Hanwha Aerospace o nabavci sistema Chunmoo i pripadajućih projektila.

Hrvatski zvaničnici navode da se ulaganjima u odbranu želi unaprijediti sigurnost države i doprinijeti kolektivnoj odbrani u okviru NATO-a.

Srbija razvija dalekometne raketne sposobnosti

Srbija je nabavila izraelski sistem PULS kompanije Elbit Systems, koji može koristiti više tipova raketa različitog dometa. Najveći domet pojedinih projektila iz ove porodice iznosi do 300 kilometara. Sistem je predstavljen javnosti tokom vojne parade u Beogradu 2025. godine, a kasnije je prikazan i tokom vojnih aktivnosti Vojske Srbije.

Iako Chunmoo i PULS nisu identični sistemi i njihove stvarne mogućnosti zavise od konkretne municije, oba omogućavaju djelovanje na udaljenostima koje su znatno veće od onih koje postiže klasična artiljerija.

Za Bosnu i Hercegovinu to otvara pitanje dugoročnog planiranja odbrane. Dok susjedi ulažu u nove sisteme i šire raspon vojnih sposobnosti, BiH se i dalje suočava s potrebom da zanovljava osnovnu opremu, modernizira infrastrukturu i osigura stabilno finansiranje ranije utvrđenih planova.

Nije riječ samo o raketama nego o tempu modernizacije

Razlika između BiH i susjednih država ne može se mjeriti samo brojem lansera ili dometom projektila. Važni su i ukupni budžeti, stanje postojeće opreme, obuka, logistika, sposobnost održavanja sistema i njihovo uklapanje u širu odbrambenu strukturu.

Ipak, nabavke Hrvatske i Srbije pokazuju da se u regionu razvijaju sve sofisticiraniji kapaciteti za djelovanje na velikim udaljenostima. Bosna i Hercegovina zasad nema uporedivu sposobnost, a spora realizacija plana modernizacije ukazuje na dugogodišnje probleme u finansiranju i provođenju odbrambenih prioriteta.

Dok se u Zagrebu ugovaraju stotine miliona eura vrijedni raketni sistemi, a Beograd uvodi nove sposobnosti u svoj arsenal, za BiH ostaje ključno pitanje može li ubrzati modernizaciju Oružanih snaga i osigurati da planovi ne ostanu samo na papiru.