Evropa u brojkama: Gdje živi najviše muslimana i koje su države iznenadile

Znate već da stranica @geo.bih voli istraživati demografske specifičnosti, a ovo je jedna koja izaziva mnogo pažnje: udio stanovnika islamske vjeroispovijesti u evropskim državama.

Od apsolutne većine u Turskoj (99,0 posto) i na Kosovu (93,5 posto), do jednocifrenih, ali rastućih procenata u državama zapadne Evrope, tako izgleda procentualni udio islamskog stanovništva širom starog kontinenta. Pregled država s najvećim udjelom muslimana donosi nekoliko očekivanih rezultata, ali i prilično velika iznenađenja kada je riječ o zapadnoj Evropi i Skandinaviji.

Podaci se oslanjaju na Pew Research Center, World Population Review, Wikipediju i zvanične nacionalne popise.

Turska i Kosovo: apsolutna većina

Na vrhu liste je Turska sa 99,0 posto, a odmah iza nje Kosovo sa 93,5 posto. Kada je riječ o Turskoj, valja podsjetiti da je riječ o transkontinentalnoj državi, pa se njeno mjesto na evropskoj listi uvijek posmatra s tom napomenom. Kosovo je, s druge strane, jedina država u Evropi koja se po udjelu muslimana približava Turskoj, što je nasljeđe višestoljetne osmanske uprave i albanskog stanovništva koje čini veliku većinu.

Bosna i Hercegovina i Albanija: podjednako, na 50,7 posto

Na trećem i četvrtom mjestu nalaze se Albanija i Bosna i Hercegovina, obje s 50,7 posto. Riječ je o jedinim državama na listi u kojima se udio muslimana kreće oko polovine stanovništva, što ih razlikuje i od država s ubjedljivom većinom, poput Turske i Kosova, i od država u kojima je islam manjinska vjera.

Za BiH ovaj podatak ima poseban značaj. Zemlja je sastavljena od tri konstitutivna naroda i više vjerskih zajednica, a odnos snaga među njima godinama je predmet političkih i društvenih rasprava, često i onih koje se vode oko popisnih podataka. Da u državi koja se u evropskom kontekstu često posmatra kroz prizmu podjela ipak postoji ovakva demografska slika, dio je šire priče o njenoj složenosti.

Region na vrhu liste

Ako se lista pogleda iz regionalne perspektive, jasno je da Balkan dominira. Među prvih sedam mjesta nalaze se Kosovo, Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija (32,2 posto) i Crna Gora (20,0 posto). Uz njih su i Turska te Kipar (25,4 posto), pa je prvih sedam mjesta gotovo u cijelosti rezervisano za jugoistok kontinenta.

U Sjevernoj Makedoniji skoro trećina stanovništva izjašnjava se kao muslimani, što je jedan od najvećih udjela u regionu. U Crnoj Gori svaki peti stanovnik pripada islamskoj vjeroispovijesti. Bugarska je s 10,8 posto također među državama s dvocifrenim procentom.

Zanimljiv je i položaj Srbije, koja se s 4,2 posto nalazi na samom začelju liste, odmah iza Nizozemske (4,9 posto). Hrvatska i Slovenija nisu među državama prikazanim na listi.

Kipar i Rusija: dvije različite priče

Šesto mjesto zauzima Kipar sa 25,4 posto. Ova brojka je posljedica podjele ostrva i prisustva turske zajednice na sjeveru, pa je i ona primjer kako demografija u Evropi često slijedi historijske i političke linije podjele. Rusija se nalazi na devetom mjestu s više od 10 posto, što odražava dugogodišnje prisustvo muslimanskih naroda unutar te države.

Zapadna Evropa: iznenađenja i rastući procenti

Najviše pažnje izazivaju podaci o zapadnoj Evropi. Prema prikazanim podacima, Francuska ima više od 8,8 posto muslimana, Austrija 8,3 posto, a Švedska 8,1 posto. Slijede Belgija (7,6 posto), Njemačka (6,6 posto), Velika Britanija (6,5 posto), Švicarska (5,4 posto) i Nizozemska (4,9 posto).

Iznenađenje za mnoge predstavlja to što je Švedska, a ne Njemačka ili Velika Britanija, među državama s većim udjelom. Razlike među zapadnoevropskim državama su relativno male: od 4,9 do nešto iznad 8,8 posto, pa se sve nalaze u istom rasponu. Ovaj obrazac se obično dovodi u vezu s migracijskim tokovima, od radne migracije do izbjegličkih talasa, kao i s višegeneracijskim porodicama koje su tokom decenija postale sastavni dio društava u kojima žive.

Šta ovi podaci govore, a šta ne

Kod ovakvih poređenja važno je imati na umu da se podaci prikupljaju različitim metodologijama, pa se u nekim državama oslanjaju na zvanične popise, a u drugim na procjene. Vjerska pripadnost također ne znači nužno i vjersku praksu. Zato lista ne govori o religioznosti društava, već o tome kako se stanovništvo izjašnjava ili kako ga procjenjuju istraživački centri.

Ipak, kao pregled evropske demografske mape, ova lista pokazuje koliko je kontinent raznolik. Na jednom kraju su države s gotovo potpunom većinom, na drugom države u kojima je udio muslimana jednocifren, ali primjetan. A između njih je Bosna i Hercegovina, sa polovinom stanovništva, na samom vrhu evropske liste.

Koji podatak vam je prvi privukao pažnju?