Domovinski pokret i HDZ nastavljaju razgovore o Rezoluciji o položaju Hrvata u BiH

Domovinski pokret očekuje da će u narednih desetak dana biti poznato kakav će stav HDZ zauzeti prema prijedlogu Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Glavni tajnik stranke Mladen Barać izjavio je da su predstavnici dvije političke opcije već održali prvi radni sastanak te dogovorili nastavak razgovora o dokumentu koji sadrži osam tačaka. Prema njegovim riječima, sastanak je održan u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, a cilj je pokušati doći do zajedničkog stava o tekstu koji je pripremio Domovinski pokret.

Barać je naveo da je prijedlog rezolucije završen iz perspektive njegove stranke, ali da su otvoreni za razgovore s političkim partnerima i prijedloge koji bi mogli biti uključeni u konačni tekst. Nakon konsultacija s koalicijskim partnerima, među kojima je i HDZ, dokument bi trebao biti upućen svim zastupničkim klubovima u Hrvatskom saboru, kao i Uredu predsjednika Republike Hrvatske.

Objašnjavajući zašto je Domovinski pokret odlučio predložiti rezoluciju, a ne deklaraciju, Barać je podsjetio na dokumente koje je Hrvatski sabor usvajao 2011. i 2018. godine. Ocijenio je da su ti dokumenti sadržavali analizu stanja i evidentirali probleme, ali da nisu doveli do promjena koje su se očekivale.

Posebno se osvrnuo na deklaraciju iz 2018. godine, koja je donesena nakon presude u predmetu Ljubić i koja je pozivala na hitne izmjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini. Istakao je da od tada nije došlo do promjena po tom pitanju, dok su se u međuvremenu promijenile političke okolnosti i geopolitički odnosi u regiji i svijetu.

Zbog toga, kako je rekao, Domovinski pokret smatra da je potreban snažniji angažman Hrvatske prema pitanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dodao je da predložena rezolucija predstavlja konkretniji pristup od dosadašnjih političkih poruka i deklarativnih stavova.

Na pitanje je li stranka ublažila ranije najavljene prijedloge, Barać je odgovorio da nije odustala ni od jednog cilja. Naveo je da se ideje o trećem entitetu ili Herceg-Bosni već dugo pojavljuju u političkim raspravama u Bosni i Hercegovini te podsjetio na nedavnu izjavu Dragana Čovića da je treći entitet legitiman zahtjev hrvatskog naroda u BiH već više od tri i po decenije.

Prema njegovim riječima, rezoluciju vidi kao početni korak u rješavanju pitanja preglasavanja Hrvata, koje se, kako tvrdi, prije svega ogleda kroz izborni sistem i izborne jedinice.

Komentirajući ocjene zastupnika Nine Raspudića da predloženi dokument ne donosi ništa novo u odnosu na postojeće ustavne odredbe i ranije saborske dokumente, Barać je rekao da se ne slaže s takvom ocjenom. Ustvrdio je da svih osam tačaka rezolucije predstavljaju iskorak u odnosu na dosadašnji pristup.

Tokom konferencije za medije nije želio otkriti ko su članovi stručne radne skupine koja je učestvovala u izradi prijedloga. Kazao je tek da je riječ o ustavnopravnim stručnjacima koji dobro poznaju ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine i političke procese povezane s tom temom.

Najavio je i organizaciju okruglog stola posvećenog rezoluciji, na kojem bi dio stručnjaka uključenih u njenu izradu trebao predstaviti svoje stavove javnosti.