Dom lordova Parlamenta Velike Britanije objavio izvještaj o BiH, upozoravaju na Dodika

Dom lordova britanskog parlamenta 11. juna raspravljat će o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a uoči sjednice objavljen je izvještaj koji se bavi ključnim izazovima s kojima se zemlja trenutno suočava.

U fokusu dokumenta nalaze se rastuće secesionističke tendencije, zabrinutost zbog stranog utjecaja te neizvjesnost u vezi s budućom ulogom međunarodne zajednice u nadzoru provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Autori izvještaja upozoravaju da su političke tenzije u Bosni i Hercegovini i dalje izražene, više od tri decenije nakon završetka rata. Posebno se osvrću na djelovanje bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, čija je politika slabljenja državnih institucija i približavanja Srbiji izazvala zabrinutost među zapadnim partnerima.

Podsjeća se da je Dodik 2025. godine osuđen zbog ignorisanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakone kojima je osporena nadležnost državnih pravosudnih i policijskih institucija na području tog entiteta.

Iako mu je izrečena zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina, u izvještaju se navodi da Dodik i dalje zadržava značajan politički utjecaj preko svojih saradnika i političkih saveznika.

Kada je riječ o sadašnjem predsjedniku Republike Srpske Siniši Karanu, u dokumentu se navodi da je najavio nastavak politike svog prethodnika. Spominju se i kontroverze koje su pratile njegov izbor 2025. godine, nakon što je Centralna izborna komisija BiH utvrdila određene nepravilnosti i naložila ponavljanje dijela glasanja.

Izvještaj se bavi i stanjem demokratije i ljudskih prava u zemlji. Pozivajući se na nalaze specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija Mary Lawlor, navodi se da aktivisti za ljudska prava djeluju u duboko podijeljenom društvu, uz prisutne političke pritiske na institucije, raširenu korupciju i i dalje izražene patrijarhalne obrasce ponašanja.

Poseban segment posvećen je stranom utjecaju, pri čemu se ističe kontinuirana politička podrška koju Rusija pruža vlastima Republike Srpske, kao i njeno protivljenje ulozi Ureda visokog predstavnika. Pozivajući se na analizu Evropskog vijeća za vanjske odnose, autori navode da Moskva dugoročno nastoji održavati Bosnu i Hercegovinu politički podijeljenom i institucionalno oslabljenom, kako bi spriječila razvoj samostalne vanjske politike.

U dokumentu se podsjeća i na posljednju raspravu u Vijeću sigurnosti UN-a, tokom koje je većina država članica podržala teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, evropske reforme i njen put ka članstvu u Evropskoj uniji.

Istovremeno, više delegacija upozorilo je na opasnosti nacionalističke i zapaljive retorike, podsjećajući da su procesi koji su prethodili genocidu u Srebrenici također započeli demonizacijom čitavih zajednica.

Prenose se i upozorenja stručnjaka iz organizacije Standing Group on Atrocity Crimes, koji smatraju da Bosna i Hercegovina i dalje ostaje izložena ozbiljnim sigurnosnim i političkim rizicima, uključujući moguće secesionističke poteze Republike Srpske i destabilizirajući utjecaj vanjskih aktera. Zbog toga zagovaraju jačanje međunarodnog sigurnosnog prisustva i dodatnu podršku procesima izgradnje mira.

Britanska vlada, kako se navodi, nastavlja podržavati suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine kroz različite programe pomoći, uključujući borbu protiv ruskih dezinformacija i jačanje otpornosti na cyber prijetnje.

Uoči općih izbora koji su zakazani za oktobar, London s posebnom pažnjom prati porast antidejtonske retorike, islamofobnih poruka i drugih narativa koji dodatno produbljuju političke i društvene podjele u zemlji.