Danas se svetkuje blagdan Svih svetih, šta ovaj dan znači za Katolike?

Blagdan Svih svetih koji Katolička crkva obilježava 1. novembra svake godine ima duboku tradiciju i značaj za sve vjernike diljem svijeta uključujući i Bosnu i Hercegovinu. 

Župnik župe Svetog Ante Padovanskog u Lukavcu Vladom Vrebcem u razgovoru za naš portal ističe da je bitno da budemo dobri ljudi, da se volimo i poštujemo.

Koje je temeljno značenje blagdana Svih Svetih i koji je značaj ovog dana za vjernike danas?

- Svetkovina svi Svetih u Katoličkoj Crkvi slavi se 1. studenog/novembra i spomen je to na sve znane ali i neznane ljude koji su postigli svoje vječno spasenje ali i ostvarili ideal svetosti na koji je svaki učenik Isusa Krista pozvan: „Budite sveti, jer sam ja svet“ (1 Pt 1,16). Crkva za svaki dan u godini ima u svome kalendaru slavlje nekog svetca ili svetice, koji su na taj dan umrli na ovome svijetu, a vjerujemo rodili se za onaj vječni život i svijet po ostvarenoj svetosti ovozemaljskog života. Papa Benedikt XVI. ovako u jednoj od svojih homilija objašnjava svetost: ''Da bismo mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela, niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima. Samo s Njegovom pomoći možemo postati svetima.'' Crkva je u pojedinim ljudima kroz svoju povijest prepoznavala ostvarenu svetost, prvotno kod mučenika koji su svoje živote dali kao svjedočanstvo vjere u Isusa Krista kao Sina Božjega, Spasitelja i Otkupitelja ljudskog roda i svijeta od Zla i grijeha. Jednom u godini, na dan njihove mučeničke smrti prisjećala ih se u svojim molitva i spominjala se njihovog hrabrog svjedočenja vjere. Istovremeno, slavila je i one koji nisu umrli mučeničkom smrću, nego su svoj život završili prirodnom smrću, ali su ostvarili svetost kroz življenje svog svakodnevnog života prakticirajući u njemu sve ono što ih je Isus Krist učio činiti, a sažeto u dvije zapovijedi ljubavi: „Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!“ (Lk 10,27) Kao što sam već naveo, ukratko: slavi  sve one svece koje je kanonizirala (proglasila svetima) i stavila ih kao uzor drugima, ali i sve one koji nisu službeno proglašeni svetima i ne nalaze se u kalendaru svetih Crkve, a ostvarili su svojim življenjem svetost. 

Što se tiče povijesnog konteksta ova svetkovina se počela slaviti u četvrtom stoljeću u Antiohiji, gdje se na prvu nedjelju po Duhovima slavio blagdan svih svetih mučenika. U šestom stoljeću, u Rimu se na isti dan, prve nedjelje po Duhovima, uvodi isti ovaj blagdan. Sto godina poslije papa Bonifacije IV. premješta slavlje ovog blagdana na 13. svibnja/maja, na dan kada je poganski hram Pantheon (hram svih bogova) posvetio kao crkvu s naslovom svete Bogorodice i svetih mučenika. Papa Grgur IV. premješta 835. godine slavljenje svetkovine na 1. studenog/novembra iz razloga što je mnogobrojnim hodočasnicima koji su dolazili u Rim na ovu svetkovinu, bilo lakše nakon jesenskog ubiranja plodova osigurati hranu i piće. Ova svetkovina se na kršćanskom Istoku i danas slavi na prvotni dan (prva nedjelja po Duhovima) dok kršćanski Zapad je slavi na 1. novembar/studeni, ispričao je velečasni Vrebac za nas.

Koja je razlika između blagdana Svih svetih i Dušnog dana te zašto su ta dva dana važna u katoličkoj tradiciji?

Velečasni Vlado Vrebac je kazao da je osnovna svrha ovog blagdana sjećanje i zahvalnost svih ljudi sa kojima so živjeli određeni dio našeg života uključujući bake, djedove, očeve, majke i ostalu rodbinu koji su preminuli.   

- Kroz paljenje svijeća, donošenjem cvijeća i molitvom očitujemo svoju zahvalnost i sjećanje na naše najmilije koji nisu više s nama. Ali se i spominjemo svojih korijena i obiteljske povijesti, od koga smo sve rođeni i tko je doprinio našem životu da budemo ljudi kakvi smo danas, pojasnio je Vlado Vrebac. 

Istakao je da posjeta groblju, odnosno mjestima počivališta naših voljenih također podsjećaju vjernike na vlastitu smrt te da će i život vjernika jednog dana završiti i tada će, prema katoličkom vjerovanju, polagati Bogu račun za učinjene dobre i loše stvari. 

- Je li naš život proživljen u svetosti ili zloći, čeka li nas vječna nagrada za dobro u raju ili kazna za zlo i grijeh u paklu? Ovo su istine vjere od kojih mi kršćani ne možemo pobjeći i na svoj način se upravo s njima suočavamo na našim grobljima. Ali vjerujemo i u Božje oproštenje i milosrđe, jer Isus Krist je došao da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine, kako nam to svjedoči Njegovo Evanđelje, ali i nauk Crkve o ljudskom spasenju, dodatno je pojasnio velečasni Vrebac. 

Da li postoji specifičan način kako se ovaj blagdan obilježava u Sarajevu ili u nekom drugom dijelu Bosne i Hercegovine?

Vlado Vrebac je naglasio da se blagdani Svih svetih i Dušni dan na prostoru cijele Bosne i Hercegovine svetkuje jednako, odnosno oba dana katolici odlaze na Svetu Misu u župu, kako na groblja, tako i na Svete mise. 

- Molitvom, zajedništvom, donošenjem cvijeća i paljenjem svijeća prisjećaju se svojih pokojnih, ali se spominju da je i njima jednog dana umrijeti, rekao je Vrebac. 

U nastavku je dodao da na Svi svete i Dušni dan, poslije Svetih misa, vjernici se susreću sa članovima svoje porodice koji su često daleko jedni od drugih te zajedno objeduju i prisjećaju se svojih pokojnih članova porodice.

Koju biste poruku poručili na dan Svih svetih ljudima?

- Svi mi kršćani, kako sam gore naveo, pozvani smo biti sveti. Bez svetosti nam nema zajedništva s Bogom koji je jedini Svet. A svim ostalim ljudima:  Budimo dobri jedni prema drugima, cijenimo se, volimo i poštujmo, jer svi smo djeca Boga Stvoritelja koji nam je dao ovu Zemlju da na njoj živimo u miru i zajedništvu, kako bi nam svima bilo dobro. Završit ću porukom sv. Filipa Nerija koji je znao često govoriti ljudima: Budite dobri, ako možete, zaključio je velečasni Vrebac za kraj.