Ćerimagić o sjednici PIC-a: Očigledno je da američki plan nije prošao bez otpora

Dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koja je počela jučer u Sarajevu, završena je danas, a jedna od ključnih tema bio je izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koji bi trebao naslijediti Christiana Schmidta, nakon što je on podnio ostavku u maju.

Prema prvim informacijama, članice PIC-a nisu se uspjele dogovoriti oko imena, a odluku bi trebali donijeti do 30. juna.

Bez dogovoraZavršena sjednica PIC-a u Sarajevu, Schmidtov nasljednik nije izabran

Ovim povodom kontaktirali smo višeg analitičara Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagića koji je u razgovoru za Oslobodjenje.ba istakao da su Sjedinjene Američke Države te koje imaju inicijativu kada je u pitanju međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini.

- Da nije bilo Washingtona i insistiranja da Christian Schmidt podnese ostavku, a potom i da se provede procedura izbora novog visokog predstavnika, danas ne bismo razgovarali o ovoj temi, smatra Ćerimagić.

Prema njegovom mišljenju, vrlo jasno je i na Vijeću sigurnosti UN-a, ali i kroz kasnije izjave, stavljeno do znanja da Sjedinjene Američke Države žele što prije izbor novog visokog predstavnika. U tom smislu nisu samo definisale okvir koji bi novi visoki predstavnik trebao ispunjavati, nego su ponudile i konkretna imena.

- Koliko im je to važno vidimo iz činjenice da je državni sekretar Marco Rubio jučer tokom saslušanja govorio o tome kako Sjedinjene Američke Države podržavaju italijanskog kandidata Antonija Zanardija Landija. Također, sama činjenica da je na pregovore u Sarajevo poslao svog višeg savjetnika pokazuje koliko je ovo pitanje važno za Washington, kaže naš sagovornik.

Ishod današnje sjednice PIC-a, kaže Ćerimagić, mogao bi značiti da je dio evropskih zemalja iskazao određene sumnje prema politici, namjerama i ciljevima Sjedinjenih Američkih Država. Dodaje kako je moguće i da su ponudile vlastitu alternativu ili su jednostavno željele dodatne garancije u vezi s onim što američka administracija i njen preferirani kandidat žele raditi u Bosni i Hercegovini.

- Čak i sama informacija da danas nije došlo do izbora visokog predstavnika ne mora značiti da nije postignut neki drugi dogovor, bilo o imenu kandidata, bilo o tome kada i na koji način će biti izabran, smatra on.

Ipak, Ćerimagić naglašava da je očigledno da su inicijative, želje i ciljevi američke vanjske politike, barem u određenoj mjeri, naišli na pitanja, kao i na moguće alternativne prijedloge dijela evropskih zemalja.

Govoreći o potencijalnom izboru Landija za novog visokog predstavnika, Ćerimagić ističe da u tom slučaju možemo očekivati mnogo aktivnijeg visokog predstavnika u smislu komunikacije s različitim stranama i akterima u Bosni i Hercegovini, kao i aktivnije traženje rješenja za pitanja koja su od interesa Sjedinjenim Američkim Državama.

- Prije svega, riječ je o pitanju državne imovine, koje se smatra jednom od glavnih prepreka za ostvarivanje ekonomskih i energetskih interesa SAD-a u Bosni i Hercegovini, kaže on.

Međutim, Ćerimagić ističe kako sama činjenica da su proces ostavke Christiana Schmidta, ali i izbor njegovog nasljednika, bili praćeni određenim komešanjima, kao i različitim, pa i dvosmislenim izjavama samog Schmidta nakon ostavke i uoči ovog sastanka, govori da između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država ne postoji potpuno povjerenje kada je riječ o takvom pristupu.