Čekaonica na točkovima: Domaća privreda guši se na granicama

Granični prijelazi Gradiška i Bijača između Bosne i Hercegovine i Hrvatske žile su kucavice domaće privrede. U kojoj mjeri su opterećeni, najbolje ilustriraju zvanični podaci o robnoj razmjeni. Preko ovih prijelaza godišnje pređu milioni tona robe vrijedne milijarde konvertibilnih maraka.

Potpisan sporazumKrišto nakon sastanka s Plenkovićem poručila da će BiH dobiti tri nova granična prijelaza

Samo je u prošloj godini preko GP Gradiška uvezeno robe u vrijednosti većoj od 6,7 milijardi KM, dok je izvoz premašio 2,7 milijardi KM. Sličan je pritisak i na GP Bijača, preko kojeg je 2025. ostvaren uvoz u vrijednosti od 2,5 milijardi, dok se izvoz kretao iznad 500 miliona KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Samo dva takva granična prijelaza u praksi, međutim, znače usko grlo, a svaki privremeni zastoj ili ograničenje rada za domaću privredu predstavlja direktan udarac.

Finansijski penali, trula roba i izgubljeni milioni

Kada se jedno od ova dva uska grla začepi, posljedice po ekonomiju su trenutne i razarajuće. Najveći ceh plaćaju izvoznici i prevoznici svježeg mesa, mliječnih proizvoda, voća i povrća. Višesatna, pa i višednevna čekanja u neadekvatnim uslovima na granicama dovode do kvarenja osjetljive robe. Za proizvođače je to direktan materijalni gubitak i bacanje truda i novca vjetar.

Pored uništene robe, privrednici su suočeni s oštrim penalima kupaca zbog kašnjenja u isporuci. Lanac pouzdanosti se prekida, a domaće kompanije gube dugoročne ugovore i teško stečeno povjerenje na europskom tržištu.

- Svaki sat stajanja teretnog vozila na granici u Evropskoj uniji košta 40 eura, kaže za Oslobodjenje.ba Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH.

Vozilo koje stoji na relaciji od Izačića do Svilaja ne ostvaruje nikakav prihod, dok fiksni troškovi plata vozača, goriva, amortizacije, lizinga i osiguranja neumoljivo teku. U uslovima izrazito niskih profitnih marži u sektoru transporta, dodatni troškovi direktno guraju domaće prevoznike u nekonkurentnost u odnosu na kompanije iz EU.

Apsurd bh. terminala: Plati 40 KM, makar stajao samo sat

Da stvar bude gora, Bosna i Hercegovina i dalje primjenjuje rigorozan sistem naplate carinskih terminala. Na pojedinim terminalima i dalje se obračunava fiksni parking bez obzira na stvarno vrijeme zadržavanja vozila.

To praktično znači da, ukoliko kamion završi proceduru i provede na terminalu svega jedan sat, prevoznik mora platiti puni iznos parkinga od 40 KM, navode u Konzorcijumu Logistika BiH.

Predstavnici transportnog sektora dugo apeluju da bi mnogo pravičnije i ekonomski opravdanije bilo da se obračun vrši proporcionalno stvarnom vremenu korištenja, odnosno da se cijena dnevnog terminalskog zadržavanja podijeli na 24 sata. Time bi se uveo fer odnos prema transportnim operaterima i smanjilo opterećenje privrede, posebno u situacijama kada kašnjenja nisu krivica prevoznika, već sporih procedura i neusaglašenog rada državnih institucija.

Pet BIP prelaza kao pojas za spašavanje

Spas za preopterećeni sistem leži u širenju mreže, smatraju u Konzorcijumu Logistika BiH. Oni zagovaraju uspostavljanje najmanje pet potpuno funkcionalnih BIP prelaza duž glavnih logističkih koridora.

Planirano otvaranje novih BIP tačaka na pravcima Svilaj, Izačić i Kamensko značilo bi prelazak s kritičnog uskog grla na stabilan protok prve kategorije. U tom kontekstu, od strateške je važnosti GP Svilaj na Koridoru Vc, koji predstavlja ključno čvorište za međunarodne robne tokove.

Ipak, rješenje ovog problema nije samo građevinske prirode. Da bi novi prijelazi zaživjeli, potrebni su zahtjevni administrativni i organizacioni koraci, koji podrazumijevaju kadrovsko jačanje i bolju koordinaciju između granične veterinarske, fitosanitarne i carinske službe kako bi se eliminisala dupla zadržavanja.

No, prije svega potrebno je usvajanje i potpisivanje međunarodnih ugovora o graničnim prijelazima. To je pitanje riješeno, nakon što su ih u Sarajevu danas potpisali premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Međutim, iz Uprave za indirektno oporezivanje prije dva dana su upozorili da bi potpisivanje takvog ugovora Gradišku ostavilo bez ijednog graničnog prijelaza, a sjever BiH bez prijelaza za transport robe koja podliježe fitosanitarnom i drugim inspekcijskim pregledima. Upravni odbor ove institucije još nije usvojio pravilnik o unutrašnjoj organizaciji UIO na novom graničnom prijelazu, što je posljedica političkih blokada u Bosni i Hercegovini.

Može li digitalizacija zamijeniti rampu?

Pored betona i kadrova, ključnu ulogu u modernizaciji granica mora odigrati digitalizacija. Uvođenje naprednih digitalnih sistema kao što su e-CMR, eFTI i NCTS omogućava elektronsku razmjenu svih podataka o teretu i prije nego što vozilo fizički stigne na granicu.

To dramatično skraćuje administrativne procedure i ubrzava protok roba. Ipak, struka upozorava: digitalizacija ne može nadomjestiti nedostatak bazične infrastrukture. Ona ne može zamijeniti nedostatak traka i inspekcijskih kućica, već mora biti njihov prirodni i tehnološki nastavak.

Pitanje razvoja, a ne samo transporta

Adekvatna granična infrastruktura nije samo interni problem transportnih kompanija. BIP prelazi su direktno pitanje ekonomskog razvoja, privlačenja novih stranih investicija i ukupne konkurentnosti države na globalnoj mapi.

Svako odlaganje otvaranja novih prelaza i modernizacije procedura direktno slabi domaću privredu. Ulaganje u nove BIP kapacitete i digitalizaciju nije trošak – to je najdirektnija investicija u ekonomsku budućnost i stabilnost Bosne i Hercegovine.