Čekanje na formiranje vlasti više nije opcija - dogovor ili ponavljanje izbora!

Nakon Općih izbora 2026. godine u Federaciji BiH više neće biti moguće da se formiranje nove Vlade razvlači godinama, kao što se dogodilo nakon izbora 2018. godine. 

Ustav Federacije sada predviđa precizan slijed postupaka, rokove i, kao krajnju posljedicu neuspjeha, prijevremene izbore.

Pravila koja će važiti nakon ovogodišnjih izbora uvedena su Amandmanom CXXXI na Ustav Federacije BiH, koji je tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt donio u aprilu 2023. godine, a koji je stupio na snagu 1. maja 2024. godine.

Izborna jedinica 404Sada osvojio 9.279 glasova, a Bego Gutić prije izbora bio optužen, pa oslobođen

Promjena je uslijedila nakon višegodišnje blokade formiranja vlasti u Federaciji. Nakon izbora 2018. godine nova Vlada FBiH nije bila formirana, pa je Vlada imenovana 2015. godine ostala na funkciji sve do 2023.

Upravo je iskustvo te blokade dovelo do uvođenja mehanizma koji sada postavlja granice političkom pregovaranju.

Kako će izgledati postupak?

Nakon izbora prvo se moraju konstituirati nove institucije, uključujući izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije.

Prvi korak je mandatara.

Predsjednik Federacije, nakon konsultacija s predsjedavajućim i potpredsjedavajućim oba doma Parlamenta FBiH, predsjednicima klubova i potpredsjednicima Federacije, određuje mandatara koji ima vjerodostojne šanse da dobije podršku većine u Predstavničkom domu.

Mandatar zatim ima 15 dana da predsjednika Federacije izvijesti o sastavu Vlade koju bi mogla podržati većina u Predstavničkom domu.

Prvi rok za formiranje Vlade je 30 dana.

Predsjednik Federacije Vladu imenuje uz saglasnost oba potpredsjednika. Za to ima 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije.

Nakon imenovanja, Vladu mora potvrditi Predstavnički dom Parlamenta FBiH većinom glasova.

Ako se u tom roku ne postigne dogovor, proces još nije završen.

Slijedi novih 30 dana.

Ukoliko predsjednik Federacije ne uspije imenovati Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika, dobija dodatni rok od 30 dana da ponovi cijeli postupak.

Drugim riječima, politički akteri nakon prvog neuspjeha dobijaju novu priliku za dogovor.

Šta ako nema dogovora ni tada?

Tu počinje drugačiji mehanizam.

Ako ni nakon dodatnih 30 dana nema saglasnosti oba potpredsjednika, predsjednik Federacije može predložiti Vladu uz saglasnost samo jednog potpredsjednika.

Takav prijedlog ide pred Parlament FBiH.

Da bi Vlada bila izabrana, prvo mora dobiti većinu u Predstavničkom domu, a zatim većinu u Domu naroda. Pri tome postoji i dodatna zaštita konstitutivnih naroda: glasovi protiv u Domu naroda ne smiju uključivati tri petine ili više delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.

Dakle, ni nakon isteka prva dva roka izbori ne dolaze automatski.

Postoji još jedan pokušaj.

Ako Vlada ne bude izabrana kroz ovaj mehanizam, predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika, ponovo postupa prema proceduri iz prvog koraka.

Tek ako ni tada Vlada ne bude imenovana ili ako je Predstavnički dom ne potvrdi, aktivira se krajnja ustavna posljedica.

Tada slijede prijevremeni izbori

Ukoliko propadnu svi predviđeni pokušaji formiranja Vlade, Parlament FBiH i kantonalne skupštine smatraju se raspuštenima.

Tada se raspisuju prijevremeni izbori za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalne skupštine, u skladu s Izbornim zakonom BiH.

Nakon tih izbora prestaje i mandat predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, koji se smjenjuju nakon provođenja prijevremenih izbora.

Šta to znači nakon izbora 2026.?

Najvažnija promjena je jednostavna: političke stranke više ne mogu računati na to da će, ako se ne dogovore, postojeća Vlada ostati na funkciji praktično cijeli naredni mandat.

Nova pravila ostavljaju prostor za pregovore, dodatne pokušaje i politički kompromis. Međutim, taj prostor više nije bez kraja.

Postoji prvi rok, zatim novi rok, potom mogućnost formiranja Vlade uz saglasnost jednog potpredsjednika i dodatno glasanje u oba doma Parlamenta.

Ako sve to propadne, posljednja riječ više nije samo na strankama. Građani se ponovo vraćaju na birališta.

Važno je naglasiti da se ovaj mehanizam odnosi na formiranje Vlade Federacije BiH. Amandman CXXXI mijenja član IV.B.5 Ustava FBiH i uređuje upravo ovaj postupak. Ne uvodi isti mehanizam za formiranje Vijeća ministara BiH.

Zato će nakon izbora 2026. godine u Federaciji BiH političke stranke i dalje morati pregovarati o vlasti, ali više neće moći beskonačno produžavati taj proces bez ustavno predviđene posljedice.

Posljednja opcija više nije čekanje, već novi izbori.