Britanski medij istražio zašto posao na Balkanu ide firmi bliskoj Trumpu, Dodik ključan

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy nalazi se nadomak preuzimanja jednog od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, vrijednog više od milijardu dolara. Riječ je o projektu Južne plinske interkonekcije, koji bi omogućio dopremu američkog plina na Balkan i smanjio oslanjanje na ruske energente. Prema istrazi britanskog Guardiana, kompanija nema iskustvo u realizaciji infrastrukturnih projekata takvog obima, ali raspolaže vezama s ljudima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. 

Među osobama povezanim s kompanijom nalaze se advokat Jesse Binnall, koji je zastupao Trumpa u političkim slučajevima, te Joe Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Obojica su učestvovala u aktivnostima kojima se osporavao izborni poraz Trumpa 2020. godine.

Guardian navodi da je istraga zasnovana na razgovorima sa sadašnjim i bivšim američkim i bosanskohercegovačkim zvaničnicima, internim dokumentima i korporativnim zapisima. U fokusu je kompanija koja se našla u središtu energetskih i geopolitičkih interesa na prostoru jugoistočne Evrope. Jedan bivši visoki američki zvaničnik za region izjavio je da je u današnjem političkom okruženju postalo uobičajeno da osobe povezane s administracijom učestvuju u velikim poslovnim projektima i investicijama.

Osim ekonomskog aspekta, projekat ima i širi politički značaj. Američke vlasti godinama podržavaju povezivanje Bosne i Hercegovine s LNG terminalom na hrvatskoj obali kako bi se smanjio ruski uticaj u regionu. Istovremeno, Bosna i Hercegovina kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji mora pratiti plan prema kojem bi kupovina ruskog plina trebala biti okončana do septembra 2027. godine.

Lokalni predstavnik kompanije Amer Bekan registrovao je AAFS u Bosni i Hercegovini 2021. godine. Prema njegovim riječima, značajniji razvoj kompanije uslijedio je nakon uključivanja američkih partnera prošle godine. Danas je bosanskohercegovačka firma u vlasništvu istoimene američke kompanije registrovane u Washingtonu.

Prvi razgovori predstavnika AAFS-a s domaćim zvaničnicima odnosili su se na obnovu dvije zračne luke vrijednu oko 300 miliona dolara, ali je pažnja ubrzo preusmjerena na Južnu plinsku interkonekciju. Dok su pojedini zvaničnici izražavali rezerve prema povjeravanju projekta privatnoj stranoj kompaniji, drugi su smatrali da bi angažman firme povezane s Trumpovim krugom mogao pomoći u prevazilaženju političkih prepreka.

Bekan je izjavio da su među vlasnicima kompanije Jesse Binnall i Joe Flynn, kao i još nekoliko osoba čija imena nije želio otkriti. Naveo je i da bi finansiranje moglo biti osigurano kroz američke investicione fondove, bez dodatnih detalja. Binnall tvrdi da AAFS posjeduje kombinaciju prisustva u Bosni i Hercegovini i podrške u Sjedinjenim Američkim Državama te da upravo zbog toga smatraju da su odgovarajući partner za realizaciju projekta. Prema internom dokumentu do kojeg je došao Guardian, vrijednost plinovoda procjenjuje se na oko 300 miliona eura, dok bi izgradnja tri elektrane zahtijevala dodatnih 900 miliona eura ulaganja. Finansiranje bi, prema tom planu, bilo osigurano privatnim kapitalom i zaduživanjem, a ne sredstvima države.

U martu je u Bosni i Hercegovini usvojen zakon koji predviđa da upravo AAFS bude izvođač projekta plinovoda. Javni konkurs nije raspisan, što je izazvalo kritike organizacija koje se bave transparentnošću. Transparency International upozorio je da bi takav pristup mogao imati ozbiljne posljedice u zemlji koja se suočava s visokim nivoom korupcije.

Zabrinutost je izrazila i Evropska unija, koja je, prema navodima Guardiana, poručila vlastima Bosne i Hercegovine da se o promjenama u energetskoj politici trebaju konsultovati s Bruxellesom. S druge strane, Ambasada SAD-a u Sarajevu navela je da partnerstvo doprinosi energetskoj nezavisnosti zemlje i smanjenju zavisnosti od ruskog plina. Ključnu ulogu u cijeloj priči ima predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Guardian navodi da projekat ne može biti realizovan bez njegove saradnje. Nakon Trumpovog povratka na vlast, Dodik je intenzivirao napore da popravi odnose s novom administracijom i postigne ukidanje američkih sankcija.

Među lobistima koji su radili na tom pitanju bio je i Michael Flynn, bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, koji je prema navodima Guardiana za mjesec dana angažmana zaradio 100.000 dolara. Sankcije su potom ukinute u oktobru bez detaljnog obrazloženja. Početkom aprila Banju Luku je posjetio i Donald Trump Jr., kojeg je dočekao Dodikov sin Igor. Tokom posjete Trump Jr. nije govorio o AAFS-u niti o plinovodu, ali je javno isticao prednosti kupovine američkog plina i njegov značaj za poslovne i geopolitičke interese.

Nekoliko sedmica kasnije Dodik je poručio da neće blokirati projekat, čime je realizacija energetske investicije, koju Guardian opisuje kao jedan od najvažnijih evropskih energetskih projekata, postala izvjesnija.