BiH podržala sankcije EU koje pogađaju jezgro ruske vojne industrije

Bosna i Hercegovina pridružila se odluci kojom je Evropska unija sankcionisala dobavljače dijelova za ruske rakete, bespilotne letjelice i avione, kao i osobe koje vode te kompanije. Vijeće EU saopćilo je u utorak, 3. novembra, da je BiH jedna od devet evropskih država izvan Unije koje su se obavezale uskladiti svoju politiku s tom odlukom.

Odluku je Vijeće usvojilo 12. oktobra 2026. godine. Njome je na listu sankcija dodano 826 kompanija i 743 osobe koje njima upravljaju, ukupno 1.569 novih imena. Prema navodima Vijeća, to je najveće pojedinačno proširenje liste sankcionisanih osoba i kompanija povezanih s ruskom vojnom industrijom od početka invazije na Ukrajinu.

288.000 tona ruskog dizelaRuski tankeri sa dizelom plove prema SAD-u, među njima i brodovi pod sankcijama

Uz BiH, odluku su podržale Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina.

„One će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu s ovom odlukom Vijeća. Evropska unija prima na znanje ovu obavezu i pozdravlja je“, stoji u saopćenju Vijeća.

Šta podrška sankcijama znači u BiH

Usklađivanje s odlukom Vijeća dio je saradnje BiH s Evropskom unijom u oblasti zajedničke vanjske i sigurnosne politike. BiH je i ranije podržavala nove pakete sankcija protiv Rusije i produženje postojećih mjera, ali, kako piše Detektor, sankcije na koje se obavezuje ne provodi.

Detektor je u više navrata izvještavao o ulasku sankcionisanih ruskih kompanija u BiH, posebno u Republiku Srpsku, kao i o saradnji sa sankcionisanim osobama i institucijama Ruske Federacije, uglavnom na inicijativu RS-a. Vlasti tog entiteta, na čelu s bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom, više su puta poručile da sankcije protiv Rusije neće provoditi.

Među sankcionisanim osobama koje su boravile u BiH je Mihail Zvinčuk, osnivač ruske propagandne mreže Rybar. Dolazio je više puta, a posljednji put u vrijeme općih izbora. U BiH nije zadržan. Dva dana nakon što je napustio zemlju, uhapšen je u Crnoj Gori, navodi Detektor.

Kako je Vijeće odabralo kompanije

Vijeće EU se pri sastavljanju oktobarske liste oslonilo na dokumente ruske vlade. U odluci koju potpisuje predsjednica Vijeća Kaja Kallas navodi se da sama Rusija ove kompanije svrstava u svoj vojno-industrijski kompleks, zbog čega imaju pravo na državne subvencije. Vijeće smatra da osobe koje upravljaju tim kompanijama svojim radom podržavaju rusku vojnu industriju.

Mjere su posebno usmjerene na dobavljače srednjeg nivoa koji čine jezgro te industrije. Prema procjeni Vijeća, kompanije obuhvaćene paketom zajedno ostvaruju godišnji promet od najmanje 20 milijardi eura i zapošljavaju više od 250.000 ljudi.

„Kompanije obuhvaćene ovim mjerama dobavljači su ključnih komponenti za neke od najnaprednijih ruskih sistema naoružanja, uključujući projektile, bespilotne letjelice i avione“, navodi Vijeće.

Među proizvodima koje isporučuju su poluprovodnici, mikročipovi i računari, kao i radari, antene i primopredajnici. Popis obuhvata i avionske, satelitske i raketne sisteme, eksplozive, municiju te optičke i navigacijske sisteme.

Šta obuhvataju sankcije

Mjere podrazumijevaju zamrzavanje imovine sankcionisanih osoba i kompanija. Zabranjeno je i stavljati im na raspolaganje sredstva ili druge ekonomske resurse, dok je fizičkim osobama s liste zabranjeno putovanje u EU. Jedan od ciljeva je ograničiti pristup ruske vojne industrije dobavljačima i dijelovima potrebnim za proizvodnju oružja.

Vijeće je odluku obrazložilo nastavkom i jačanjem ruske agresije na Ukrajinu. Posebno je izdvojilo nedavnu vojnu kampanju u kojoj je „namjerno ciljana civilna infrastruktura, čime su civilnom stanovništvu nanesene teške patnje te se nastoji podrivati otpornost Ukrajine“.

Oktobarska odluka dio je sankcija koje je EU uvela nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i proširila nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Na listi sankcija EU protiv Rusije sada je ukupno 2.941 fizička osoba i 1.835 pravnih subjekata.