BiH planira novi cestovni koridor, povezat će sedam gradova i dva kantona

Vlada Unsko-sanskog kantona u petak 30. oktobra razmatrala je informaciju Ministarstva privrede o dosadašnjim aktivnostima na razvoju ovog cestovnog koridora. U okviru tih aktivnosti izrađena je preliminarna analiza i koncept projekta brze ceste Bihać – Kupres, koju je na inicijativu Ministarstva privrede pripremio T3 Consulting Tim iz Sarajeva.

Dokument predstavlja početnu tehničko-ekonomsku osnovu za razmatranje mogućnosti realizacije ovog infrastrukturnog projekta. Vlada je informaciju primila na znanje, a Ministarstvo privrede zaduženo je da nastavi aktivnosti te izvijesti Vladu o prijedlozima narednih koraka.

SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURAKoliko kilometara autocesta ima BiH, donosimo detaljan pregled svih dionica

Važno je naglasiti da se projekt još nalazi u početnoj fazi. Konačna trasa, tehničke karakteristike buduće saobraćajnice i model finansiranja nisu utvrđeni. Ipak, činjenica da se o projektu sada raspravlja na nivou kantonalne vlade pokazuje da inicijativa, koja je ranije predstavljena kroz razgovore i stručne analize, postepeno dobija institucionalni okvir.

Cesta koja bi povezala sedam gradova

Prema konceptu o kojem je BiznisInfo.ba ranije izvještavao, budući koridor povezivao bi Bihać, Bosanski Petrovac, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres i Livno.

Riječ je o području koje se prostire kroz veliki dio zapadne Bosne i Hercegovine, a čiji su pojedini dijelovi danas međusobno povezani cestama koje ne odgovaraju savremenim potrebama privrede i putničkog saobraćaja.

Nova saobraćajnica omogućila bi kvalitetnije povezivanje Unsko-sanskog kantona s područjem Livanjskog kantona, ali bi njen značaj mogao biti mnogo širi. Naime, jedan od dugoročnih ciljeva jeste stvaranje kvalitetnije veze prema hrvatskoj autocesti A1 i Jadranskoj obali.

Time bi zapadni dio Bosne i Hercegovine mogao dobiti novi saobraćajni pravac koji bi imao značaj ne samo za lokalno stanovništvo nego i za transport robe, turizam i regionalnu trgovinu.

Zašto je važna trasa kroz kraška polja?

Jedna od najzanimljivijih karakteristika ranije predstavljenog koncepta jeste mogućnost da buduća cesta u velikoj mjeri prati prirodni pravac kraških polja. Takvo rješenje moglo bi omogućiti izbjegavanje dijela zahtjevnih planinskih prepreka koje karakteriziraju ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Ukoliko se takav koncept pokaže tehnički i ekonomski opravdanim, mogao bi smanjiti potrebu za izgradnjom velikog broja dugih tunela i mostova, koji su među najskupljim elementima savremenih cestovnih projekata.

To je posebno značajno imajući u vidu dužinu planiranog koridora i činjenicu da bi njegova realizacija zahtijevala velika finansijska sredstva. Ipak, tek detaljnije studije i projektna dokumentacija mogu pokazati kakva bi trasa bila optimalna i kolika bi bila stvarna cijena izgradnje.

Više od saobraćajnog projekta

Izgradnja kvalitetne cestovne veze između Bihaća i Livna mogla bi imati značajne posljedice za ekonomski razvoj područja kroz koja bi prolazila.

Zapadna Bosna i Hercegovina raspolaže velikim prirodnim resursima, poljoprivrednim zemljištem, šumskim bogatstvom i turističkim potencijalima, ali je razvoj pojedinih područja ograničen upravo nedovoljno kvalitetnom infrastrukturom.

Bolja saobraćajna povezanost mogla bi olakšati poslovanje postojećim kompanijama, smanjiti troškove transporta i stvoriti povoljnije uslove za nova ulaganja. Poseban značaj projekt bi mogao imati za drvoprerađivačku industriju, poljoprivredu i turizam, ali i za razvoj logističkih i proizvodnih kapaciteta.

Osim toga, kvalitetnija cesta mogla bi olakšati svakodnevno kretanje stanovništva između gradova koji su danas, uprkos relativno maloj udaljenosti, saobraćajno nedovoljno povezani.

Šta slijedi?

U ranije predstavljenom konceptu kao jedan od prvih koraka spominjalo se unapređenje postojeće cestovne veze između Bihaća i Bosanskog Petrovca, dok bi dionice prema ostalim gradovima bile predmet narednih faza projektovanja.

Međutim, novi dokumenti još ne potvrđuju konačan redoslijed izgradnje niti rokove realizacije. Također, iako se u preliminarnoj analizi koristi naziv brza cesta Bihać – Kupres, to ne znači da je već donesena odluka o izgradnji cijelog koridora u punom profilu brze ceste.

Naredne stručne analize trebale bi dati odgovor na pitanje kakva je saobraćajnica najprikladnija, koliko bi koštala i na koji način bi se mogla finansirati. Za sada je najvažnije da je inicijativa, pokrenuta kroz saradnju dva kantona, dobila nastavak na institucionalnom nivou.

Hoće li ovaj projekt prerasti u jednu od najvećih infrastrukturnih investicija u zapadnoj Bosni i Hercegovini, zavisit će od rezultata daljnjih analiza, podrške federalnih institucija i mogućnosti osiguravanja finansiranja.