BHRT uložio RAK-u prigovor protiv RTRS-a zbog kršenja kodeksa

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) uložila je prigovor protiv Javnog radio-televizijskog servisa RS (RTRS) zbog otvorenog i grubog kršenja Kodeksa o programskim sadržajima ("Službeni glasnik BiH" 41/23) u Dnevniku 2 koji je emitovan 14. 8. 2026. godine, Dnevniku 2 emitovanom 15. augusta 2026. godine i Dnevniku 2 emitovanom 16. 8. 2026. godine u programu RTRS-a, s posebnim naglaskom na kršenje, prvenstveno, principa tačnosti, pravičnosti, nepristrasnosti iz člana 7. navedenog Kodeksa i vršenja nedozvoljenog pritiska na nezavisne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine.

Kako su naveli u saopštenju, u pomenutim Dnevnicima iznesen je niz tendencioznih informacija o radu sudova, direktno imenom i prezimenom je prozvana sutkinja Okružnog privrednog suda Banja Luka, selektivno i tendenciozno su preneseni dijelovi Zapisnika s održanog ročišta, izneseni su i neprimjereni navodi o menadžmentu BHRT-a, čime se obmanjuje javnost, targetira predmetni sudija, podstiče na povredu prava BHRT-a i nanosi šteta ugledu BHRT-a.

"Smatramo da je RTRS, kao javni servis, zloupotrijebio svoju funkciju, javnu frekvenciju i resurse kako bi vodio pravnu i političku bitku, kršeći osnovno pravo javnosti na tačne, balansirane i nepristrasne informacije. U navedenom medijskom sadržaju od 14. 8. 2026. godine, 15. 8. 2026. godine i 16. 8. 2026. godine, RTRS je prekršio profesionalne standarde, posebno kroz sljedeće elemente", navodi se u saopštenju.

Kako se dalje ističe, u prilogu se direktno i poimenično proziva sudija Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, Gordana Marić, čime se RTRS eksplicitno miješa u rad pravosudnih organa i nalaže sudijama kako treba postupati: "podsjećamo i nju i druge sudije, da je RTRS od nacionalnog interesa", te "da prilikom odlučivanja primijeni Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske". Ovakav narativ, kako navodi BHRT, predstavlja direktan pokušaj uticaja na ishod aktivnog sudskog procesa, kao i kršenje člana 16. Kodeksa koji reguliše izvještavanje o sudskim procesima.

U Dnevniku 2 od 14. 8. 2026. godine ministar pravde Republike Srpske Goran Selak iznio je da se "uopšte ne postupa po presudama u korist RTRS-a", te da "ni sudije ne mogu da ugroze rad RTRS-a", dok se, kako navodi BHRT, potpuno prećutkuje i zanemaruje druga strana priče, odnosno činjenica da pravosnažno utvrđeno potraživanje BHRT-a mora biti izmireno i da zakon treba da bude jednak za sve.

BHRT u saopštenju naglašava da nije proizveo dug niti je odgovoran za njegov nastanak, već da traži naplatu potraživanja po osnovu zakona i onoga što mu pripada na osnovu pravosnažnih sudskih odluka. Ako je izvršenje sudske presude dovelo do problema u funkcionisanju RTRS-a, poručuju iz BHRT-a, odgovornost za nastanak tog problema ne može biti prebačena na povjerioca koji traži ono što mu je pravosnažno dosuđeno.

BHRT se već duži niz godina nalazi u izuzetno teškoj finansijskoj situaciji zbog nagomilanih dugovanja javnog emitera Radio-televizije Republike Srpske za prihod od RTV takse prema BHRT-u, te se, kako se navodi u saopštenju, postavlja pitanje šta je sa radnicima BHRT-a i na koji način će BHRT plaćati svoje obaveze ako se višemilionska dugovanja RTRS-a, utvrđena pravosnažnim sudskim presudama, ne počnu naplaćivati.

BHRT naglašava da se pravosnažne i izvršne odluke sudova ne komentarišu već provode, te da bi prihvatanje stavova iznesenih u Dnevniku 2 uvelo praksu koja bi značila da se više ne može tražiti izvršenje na računima pravnih lica.

U spornom prilogu Dnevnika 2 emitovanog 15. 8. 2026. godine, kako navodi BHRT, na neprimjeren način karakteriše se rad pravosudnih organa, gdje se postavlja pitanje: "I na kraju, koga se sudije u Banjaluci boje? Da li Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, pod čijom su kontrolom, ili štite vlastite pozicije i enormno visoke plate?"

U prilogu Dnevnika 2 emitovanom 16. 8. 2026. godine, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je: "Neće oni da postoji RTRS. Može postojati samo BHRT iz razloga što je to 'državna' televizija po njima. Oni hoće da imaju jednu televiziju, 'državnu' televiziju i ja naveče kad upalim da gledam dnevnik, da mogu da gledam samo dnevnik BHRT-a. I rade na različite načine, između ostalog i kroz pravosuđe." Time se, prema ocjeni BHRT-a, plasira jednostrana teza o političkoj pozadini spora i navodnoj zavjeri pravosuđa u cilju gašenja RTRS-a.

Duguju milioneBHRT optužuje RTRS za selektivno predstavljanje spora oko finansijskih obaveza

BHRT dalje navodi da RTRS selektivno koristi izjave zvaničnika i daje sopstveni komentar kako bi stvorio narativ o sistematskoj diskriminaciji na bazi entitetske pripadnosti, tvrdeći da sudovi u Sarajevu svjesno štite BHRT, dok se u Banjoj Luci odluke provode "munjevitom brzinom". Upotrebom sintagme "političko Sarajevo", kojem je navodno cilj gašenje RTRS-a, javni emiter, prema navodima BHRT-a, krši obavezu objektivnog i neutralnog informisanja građana, što predstavlja kršenje člana 7. Kodeksa.

Posebno spornim BHRT smatra završetak priloga koji, kako navode, sadrži otvoreno huškačke i neprofesionalne formulacije: "No, poštovane sudije, vi radite svoj posao, a mi ćemo svoj. Jer radnici RTRS-a nikad neće zaboraviti ko su, šta su i čije svetinje brane", uz citiranje stihova o "lomljenju zuba". Ovakve formulacije, prema ocjeni BHRT-a, predstavljaju kršenje člana 4. stav 7 Kodeksa, prema kojem programski sadržaj ne smije ni na koji način zloupotrebljavati i manipulisati sujevjerjem, strahovima ili lakovjernošću pojedinaca ili javnosti, niti poticati na potencijalno štetna ponašanja, a ujedno predstavljaju i postupanje suprotno članu 5. Kodeksa koji se odnosi na govor mržnje.

BHRT ocjenjuje da izjave o "političkom Sarajevu" koje navodno želi uništiti institucije RS, kao i poruke o "odbrani svetinja" i "lomljenju zuba", predstavljaju retoriku neprimjerenu javnom servisu, čime se podižu tenzije u javnosti i stvara pritisak na pravosuđe kroz politizaciju pravnog spora. Javni servis, kako se navodi u saopštenju, na ovaj način koristi huškačku retoriku i prikrivene prijetnje pravosuđu ukoliko odluka ne bude donesena u njihovu korist.

BHRT dodaje da je voditeljica Dnevnika 2 emitovanog 14. 8. 2026. godine iznosila stavove na način da tendenciozno promoviše samo interese RTRS-a ne nudeći nikakve argumente, čime je prekršen član 7. stav 6 Kodeksa, prema kojem se spiker odnosno voditelj programa vijesti mora ograničiti na nepristrasno prenošenje informacija, bez iznošenja ličnih stavova, bilo verbalnom ili neverbalnom komunikacijom. BHRT navodi da se tokom spornog priloga u Dnevniku 2 toleriše kršenje člana 28. stav 3 Zakona o Javnom RTV sistemu BiH, koje traje već godinama, te da su izneseni i neprimjereni navodi poput pitanja "Znači li to da je Belmin Karamehmedović obmanuo Parlamentarnu skupštinu?"

BHRT smatra da ne postoji drugi cilj osim da se sadržajem ovakvih emisija obmanjuje javno mnijenje, izvrši pritisak na sudije i nanese šteta, i to ne samo BHRT-u. U Dnevniku 2 RTRS-a, kako navode, niko nije bio pozvan u ime BHRT-a kako bi se čula i druga strana, iako je RTRS strana u sudskom sporu i imao je i ima mogućnost da iznese sve pravne argumente, što je, kako se dodaje, i činio.

U spornom prilogu Dnevnika 2 emitovanog 15. 8. 2026. godine iznesen je i navod da je "Radio televizija Republike Srpske još 2017. godine raskinula ugovor sa Telecom operaterima o načinu raspodjele RTV takse, prema kojoj je BHRT bio gospodar i od javnih emitera Republike Srpske i Federacije uzimao po 50 odsto prihoda". BHRT ovu tvrdnju osporava, navodeći da RTRS nije raskinuo ugovor o prikupljanju RTV takse, niti ugovor o načinu raspodjele RTV takse sa Telecom operaterima, već da su ti ugovori istekli. Način raspodjele je, prema navodima BHRT-a, utvrdio zakon, dok su Telecom operateri samo prikupljali odnosno naplaćivali RTV taksu, u skladu sa članom 23. Zakona o Javnom RTV sistemu BiH.

BHRT ističe da je nedopustivo iznositi netačne informacije, posebno u programskim sadržajima jednog od javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini, jer se time, suprotno profesionalnim standardima, kroz dezinformacije i kršenje općeprihvaćenih standarda pristojnosti, utiče na to da javnost percipira sudije kao izdajnike Republike Srpske, direktno utičući na sigurnost prozvanih sudija. BHRT navodi da na ovaj način trpi svojevrstan linč, dodajući da je riječ o ataku na institucije, a ne na zaposlenike RTRS-a.

Prema ocjeni BHRT-a, način na koji je RTRS emitovao priloge o BHRT-u nije u skladu s profesionalnim standardima, propisima i pravilima Regulatorne agencije, ne služi javnosti u Bosni i Hercegovini i predstavlja zloupotrebu javnog RTV servisa. BHRT smatra da je RTRS pritom povrijedio i odredbu člana 7. stav 2 Kodeksa o programskim sadržajima, prema kojoj je zabranjen bilo kakav sadržaj za koji se zna ili se može utvrditi da je lažan ili zavaravajući na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, odnosno za koji postoji opravdana pretpostavka da je lažan ili zavaravajući, a ako se za audiovizuelni i radijski program naknadno ispostavi da je lažan ili zavaravajući, ispravka se mora objaviti u najkraćem roku.

Imajući u vidu sve navedeno, BHRT smatra da je došlo do povrede zakonskih propisa i Kodeksa o programskim sadržajima, posebno članova 5, 7. i 16. Kodeksa, te zahtijeva od Regulatorne agencije za komunikacije da hitno provede postupak, izvrši uvid u emitovane materijale i tekstualni sadržaj portala RTRS-a od 14, 15. i 16. augusta 2026. godine, utvrdi kršenje Kodeksa i izrekne zakonom predviđene sankcije protiv RTRS-a, u skladu sa Zakonom o komunikacijama BiH.