Bakalar otkrio detalje izbora, otiskom prsta identificirano 97 posto birača

Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, ocijenio je da su protekli izbori pokazali kako uvođenje novih izbornih tehnologija može značajno unaprijediti kontrolu izbornog procesa.

Gostujući u Dnevniku D Federalne televizije, Bakalar je kazao da je CIK preuzeo veliki rizik uvođenjem novih sistema, posebno imajući u vidu brojne kritike i sumnje koje su pratile pripreme za izborni dan.

"Iskren da budem, preuzeli smo rizik i veliki teret na sebe. Uprkos udarima na naš rad i činjenici da su mnogi bili skeptični, pa i predstavnici međunarodne zajednice, oni su bili začuđeni kada smo tvrdili da će izborni dan biti u redu", rekao je Bakalar.

Jedino biračko mjesto na kojem su izbori poništeni nalazi se u Brčkom, gdje će glasanje biti ponovljeno. Bakalar smatra da taj postupak ne bi trebao značajnije utjecati na preliminarne rezultate, jer je do sada obrađen veliki broj glasačkih listića.

Kada je riječ o proglašenju konačnih rezultata, član CIK-a podsjetio je da Izborni zakon propisuje rok od najkasnije 20 dana od održavanja izbora za njihovo utvrđivanje.

Nakon toga počinju teći rokovi za podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje, a CIK će odluke donositi na osnovu sadržaja pristiglih prigovora i zahtjeva.

"Na osnovu sadržaja prigovora i zahtjeva vidjet ćemo šta će biti. Krajnji rok je 30 dana, iznimno 45 dana, i ne može biti duži od toga", kazao je Bakalar.

Moguće promjene mandata

Na pitanje može li zbog žalbi i ponovnog brojanja doći do promjene osvojenih mandata, Bakalar je odgovorio da takva mogućnost postoji, ali da u ovom trenutku nije moguće prejudicirati konačan ishod.

Politički osjetljiva faza, prema njegovim riječima, sada je prije svega pred političkim strankama, koje ulaze u pregovore o formiranju vlasti.

Kada CIK jednom potvrdi rezultate, prostor za bilo kakav utjecaj na njih više ne postoji.

"Nakon potvrđivanja rezultata niko više ne može utjecati na rezultate. Oni su konačni, objavljuju se u Službenom glasniku i tada postaju zvanični", rekao je Bakalar.

Politički pritisci, kako je naveo, nisu novost za članove CIK-a i prisutni su godinama.

"Mnogi su nam podapinjali i napadali nas na različite načine. Imamo i ograničene potencijale jer nemamo dovoljno ljudi, ali smo uradili dosta toga", kazao je.

Posebno je istakao da je veliki dio posla tokom ovog izbornog ciklusa iznijela relativno mala grupa zaposlenih.

Govoreći o direktnim političkim pritiscima na članove CIK-a, Bakalar je rekao da su oni dio stvarnosti s kojom se Komisija suočava godinama.

"Vodite računa da, nevezano za tehnologije, jedna kolegica ima 24-satnu policijsku pratnju", rekao je Bakalar.

Više od 97 posto birača identificirano otiskom prsta

Jedan od najvažnijih noviteta na proteklim izborima bila je elektronska identifikacija birača putem otiska prsta. Bakalar smatra da je upravo ova tehnologija omogućila mnogo precizniju sliku o stvarnoj izlaznosti.

Prema podacima koje je iznio, više od 97 posto birača uspješno je identificirano putem otiska prsta.

"To je vrlo važan i uspješan podatak kada govorimo o tome. Imamo statistiku da je prosjek za elektronsku identifikaciju iznosio 32 sekunde za jednog birača", naveo je Bakalar.

Novi sistem, dodao je, može pomoći u sprečavanju različitih oblika izbornih manipulacija koji su ranije predstavljali problem, uključujući glasanje u ime drugih osoba, glasanje za preminule birače ili ubacivanje dodatnih glasačkih listića u glasačke kutije.

Bakalar je pojasnio da su pojedini takvi slučajevi i ranije mogli biti otkriveni, ali tek nakon dugotrajnog procesa provjera koji je mogao trajati više od mjesec dana.

"Sada imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, odnosno da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo na biračkom mjestu", kazao je.

Otvaranje pitanja biračkih spiskova

Nova tehnologija otvorila je i pitanje stvarnog broja birača koji se nalaze na biračkim spiskovima.

Bakalar smatra da će podaci o stvarnoj izlaznosti omogućiti realniju sliku o tome koliko građana zaista pristupa biračkim mjestima.

"Kada govorimo o biračkom spisku, pitanje je da li u BiH živi više od tri miliona birača ili je taj broj manji", rekao je član CIK-a.

Skoro milion KM kazni

CIK je tokom izbornog procesa izricao i novčane kazne političkim subjektima i drugim učesnicima zbog kršenja izbornih pravila.

Bakalar je naveo da je do sada izrečeno gotovo milion KM kazni, ali da postupci još nisu završeni.

Među prekršajima zbog kojih su izricane sankcije bili su preuranjena izborna kampanja, uključivanje djece u političke aktivnosti, kao i govor mržnje.

Na kraju razgovora Bakalar je upitan i o eventualnom prigovoru Slavena Kovačevića, koji je ranije iznosio tvrdnje o problemima u izbornom procesu.

Kazao je da do kraja dana nije imao informaciju da je CIK zaprimio takav prigovor.