AfD traži odgovore o BiH: Zašto sporazum o ratnim grobljima čeka 14 godina?

Zastupnici krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) zatražili su od njemačke vlade objašnjenje zbog čega još nije zaključen sporazum s Bosnom i Hercegovinom o njemačkim ratnim grobljima, iako se o njemu pregovara najmanje od 2012. godine.

U parlamentarnom upitu objavljenom 19. oktobra, pod oznakom 21/8695, AfD je postavio 28 pitanja o statusu pregovora, nadležnostima institucija u BiH i mogućnostima za pronalaženje, ekshumaciju i dostojanstven ukop njemačkih vojnika poginulih na teritoriji naše zemlje.

Njemački Bundestag objavio je informaciju o upitu 21. oktobra.

Sporazum se spominje još od 2012. godine

Upit su potpisali zastupnici Tobias Teich, Malte Kaufmann, Stefan Keuter, Uwe Schulz i Alexander Gauland, uz čelnike parlamentarne frakcije Alice Weidel i Tino Chrupalla.

U obrazloženju se navodi da organizacija Volksbund Deutsche Kriegsgräberfürsorge, koja u ime njemačke vlade brine o ratnim grobljima u inostranstvu, svoj rad uglavnom zasniva na bilateralnim sporazumima ili diplomatskim dogovorima.

Međutim, BiH nije navedena među državama s kojima Njemačka ima takav sporazum ili odgovarajući dogovor u dokumentu njemačke vlade iz novembra 2024. godine.

Zastupnici podsjećaju da se u dokumentu iz 2012. godine već navodilo kako su pregovori s BiH počeli, dok je Volksbund i 2022. godine saopćio da je sporazum još predmet pregovora. Prema navodima iz upita, javno nije dokumentirano da je konačan bilateralni dogovor u međuvremenu postignut.

U fokusu nadležnosti Federacije BiH i RS-a

Veliki dio pitanja odnosi se na složeno državno uređenje Bosne i Hercegovine i raspodjelu nadležnosti između državnih institucija, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.

Njemački zastupnici traže da vlada objasni koje su institucije nadležne za izdavanje dozvola za pronalazak, iskopavanje i premještanje posmrtnih ostataka te postoje li razlike u procedurama i rokovima između dva entiteta.

Posebno ih zanima da li je sporazum do sada izostao zbog toga što u Republici Srpskoj nisu postignute potrebne saglasnosti ili politički dogovori. Istovremeno, traže da njemačka vlada navede koje bi druge institucije ili neriješena pitanja mogla biti razlog zastoja ako takva pretpostavka nije tačna.

Riječ je, dakle, o pitanjima koja zastupnici upućuju vladi, a ne o potvrđenim zaključcima da je Republika Srpska blokirala sporazum.

U 2025. evidentirana 132 njemačka ratna stradalnika

Jedan od podataka na koje se zastupnici pozivaju odnosi se na 2025. godinu, kada je u BiH evidentirano 132 njemačka ratna stradalnika, prema podacima Volksbunda.

U parlamentarnom dokumentu navodi se da je riječ isključivo o preuzimanju posmrtnih ostataka koje su prethodno pronašle i prikupile lokalne institucije ili druge strane, a ne o samostalnim ekshumacijama Volksbunda.

Zastupnici smatraju da to otvara pitanja o pravnim i administrativnim ograničenjima s kojima se organizacija suočava u radu na terenu. Zbog toga traže podatke o obimu samostalnih ekshumacija, broju podnesenih zahtjeva za dozvole te broju odobrenih, odbijenih i neriješenih zahtjeva od 2015. godine.

Od njemačke vlade traže i informacije o broju poznatih i još nerazjašnjenih grobnih mjesta njemačkih vojnika u BiH, razvrstane prema entitetima i Brčko distriktu.

Šta se dešava s grobovima u Banjoj Luci?

Poseban dio upita odnosi se na grobna mjesta na području Banje Luke. Prema evidenciji Volksbunda koju citiraju zastupnici, pojedina njemačka grobna mjesta u tom području još nisu premještena na centralno ratno groblje koje je izgradila ova organizacija.

Zastupnici traže objašnjenje zbog čega posmrtni ostaci još nisu pronađeni, ekshumirani ili premješteni, kao i podatke o eventualnim preprekama koje onemogućavaju završetak tih aktivnosti.

Od njemačke vlade zatražili su i informacije o mogućim slučajevima u kojima su njemačka ratna groblja ili pretpostavljena grobna mjesta od 2015. godine bila ugrožena građevinskim radovima, infrastrukturnim projektima, privatnim korištenjem zemljišta ili drugim zahvatima.

Traže konkretne korake i rok za sporazum

Među 28 pitanja nalaze se i ona o novcu koji je njemačka vlada od 2015. godine izdvajala za rad Volksbunda u BiH, razgovorima vođenim s predstavnicima državnih i entitetskih institucija te mogućim privremenim rješenjima prije potpisivanja konačnog sporazuma.

Na kraju, zastupnici traže da vlada navede koje konkretne korake planira poduzeti kako bi se pregovori okončali i u kojem roku smatra da bi sporazum mogao biti zaključen.

Njemačka vlada u trenutku objave parlamentarnog upita još nije dostavila odgovor.