Kako (još uvijek) ljudskim okom prepoznati sadržaj koji je generisao AI

DW-ovi stručnjaci za raskrinkavanje Joscha Weber i Eva Lopez predstavili su na radionici pod nazivom “AI forenzika protiv lažnog vizualnog i audio sadržaja” uputstvo za prepoznavanje fotografija koje je generisala AI. Donosimo sažetak:

Obratiti pažnju na detalje

Čak i kada AI sadržaj izgleda realistično na prvi pogled, “đavo” se obično krije u detaljima. Nelogičnosti se mogu uočiti uvećavanjem slike, koje će često otkriti tekst koji nema smisla ili je van konteksta, a predmeti i ljudi na slikama često su u dijelovima zamagljeni ili se utapaju jedni u druge. 

Potražiti original

Ukoliko je slika AI generisana, manja je vjerotnoća da ćemo je naći na relevantnim i kredibilnim izvorima koristeći obrnutu potragu (reversed image search). Stoga je reversed image serach uvijek dobar način provjere izvora.

Nelogičnosti

AI generisan sadržaj često pravi greške koje nisu uočljive na prvi pogled. Na primjer, lica na slici mogu biti blago izobličena. Posebnu pažnju treba obratiti na izvor svjetla i sjene, što se u AI generisanom sadržaju često ne podudara ili na pozadinu: da li postoji drugi i treći plan u slici i ukoliko da - da li su dimenzije, predmeti, ljudi i tekst u pozadini logični?
 

Budućnost novinarstvaAI, tehnološke kompanije i sigurnost novinara u fokusu 19. Global Media Foruma u Bonnu

Proporcije tijela

Na slikama umjetne inteligencije, proporcije su često nelogične, bilo da se radi o proporcijama tijela ili proporcijama objekata unutar sadržaja. Ukoliko, na primjer, ljudske dimenzije izgledaju glomazno u odnosu na arhitekturu, to bi mogao biti znak da je riječ o AI sadržaju. 

Moderatori, ipak, napominju da AI postaje sve bolja i preciznija u kreiranju sadržaja, a ljudsko oko sve manje osjetljivo na prepoznavanje deepfake-a. Stoga, klasične novinarske metode izvan “forenzičkog” pristupa mogu dati konačan odgovor.

Ključ je u odgovorima na osnovna novinarska pitanja: gdje je nastala fotografija, kada, ko upravlja ovim narativom i širi ga, koji je kontekst i na koji način je ispričana priča.

Jedan od primjera koji su moderatori ilustrirali na radionici odnosi se na spekulacije o smrti izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Naime, u videu koji je bio dostupan u online prostoru, prsten na ruci izraelskog premijera se pojavljivao i nestajao, što je upućivalo na mogućnost AI generisanog sadržaja. Ipak, u ovom slučaju, riječ je o stvarnom videu. Moderatori ističu da se prsten pojavljivao i nestajao zbog porternog načina rada kamere koji u sebi već ima integrisan AI.

je AI alati koji se mogu koristiti za prepoznavanje AI sadržaja, oni su daleko slabiji od AI alata koji generišu sadržaj. Ljudsko oko još uvijek ima mogućnosti da pomoću navedenih detalja prepozna umjetnu inteligenciju, ali pitanje je koliko dugo, s obzirom na svakodnevno usavršavanje alata.