Zašto šume u jesen mijenjaju boju i stvaraju prizore poput slika

O.Z |
Od zelenih krošnji do crvenih, žutih i narandžastih pejzaža, promjena boje lišća jedan je od najljepših prirodnih procesa koji svake godine označava dolazak hladnijeg perioda
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uJesen ponekad izgleda kao da je priroda odlučila promijeniti paletu boja.Zelene krošnje preko noći počinju dobijati nijanse žute, narandžaste, crvene i smeđe, a poznati pejzaži izgledaju potpuno drugačije nego samo nekoliko sedmica ranije.
Iako nam se čini da drveće jednostavno “mijenja boju”, iza ovog prizora krije se složen prirodni proces.
Tokom proljeća i ljeta lišćem dominira hlorofil, pigment koji mu daje karakterističnu zelenu boju i omogućava biljci da koristi sunčevu svjetlost za stvaranje energije. Kako dani postaju kraći, a temperature niže, drveće počinje usporavati proizvodnju hlorofila.
Kada zelena boja počne nestajati, na površinu izlaze drugi pigmenti koji su tokom toplijih mjeseci bili manje vidljivi.
Zbog toga lišće može postati žuto ili narandžasto, dok se kod nekih vrsta pojavljuju i intenzivne crvene nijanse.
Zašto neka stabla postanu crvena?
Upravo su crvene krošnje među najzanimljivijim jesenskim prizorima.
Crvenu boju stvaraju antocijanini, pigmenti koji se mogu formirati u listovima tokom jeseni. Njihova količina zavisi od vrste drveta, temperature, količine svjetlosti i drugih uslova.
Zato dvije šume udaljene svega nekoliko kilometara mogu u isto vrijeme izgledati potpuno različito.
Vrijeme igra veliku ulogu
Sunčani dani i hladne noći mogu pogodovati intenzivnijim bojama. Ako je jesen topla i oblačna, promjena može biti manje izražena.
Zanimljivo je i da lišće ne mijenja boju istovremeno. Drveće različitih vrsta ima različite ritmove, pa se zbog toga u jednoj šumi mogu vidjeti gotovo sve nijanse – od još uvijek zelenih krošnji do potpuno crvenih i zlatnih stabala.
A onda dolazi završna faza.
Listovi postaju smeđi, suše se i počinju opadati. Drvo na taj način smanjuje gubitak vode i priprema se za zimski period.
Priroda koja svake godine napravi novu scenografiju
Možda je upravo u tome posebnost jeseni.
Isti park, ista šuma ili ista ulica svake godine dobiju potpuno drugačiji izgled. Boje zavise od vremena, vrste drveća, količine sunca i brojnih drugih faktora, pa nijedna jesen nije potpuno ista.
Zato je dovoljno nekoliko sunčanih dana da obična šetnja postane mali prirodni spektakl.
Bez rasvjete, bez scenografije i bez umjetnika – samo drveće koje, prije nego što odbaci svoje lišće, na nekoliko sedmica pokaže jednu od najljepših paleta koje priroda ima.


Komentari (1)
Jesen je stvarno najljepše godišnje doba.