Prvi kilometarski neboder na svijetu stiže 2028: Arhitekt otkriva novu eru gradnje

Budućnost arhitekture, prema riječima Gordona Gilla, ne leži isključivo u gradnji sve viših zgrada, nego u drugačijem pristupu onome što već postoji. Gill je jedan od arhitekata projekta Jeddah Tower u Saudijskoj Arabiji, koji bi, prema planovima i navodima portala Dezeen, do 2028. godine mogao postati najviša građevina na svijetu – i prva koja će preći granicu od jednog kilometra.

Arhitekt, suosnivač čikaške firme Adrian Smith + Gordon Gill Architecture, ističe da se ključni prostor za inovacije danas ne nalazi samo u novim megaprojektima, već u transformaciji postojećih gradova i zgrada.

“Najveće mogućnosti za inovaciju u SAD-u nalaze se u programiranju gradova”, rekao je Gill, naglašavajući da su stvarni izazovi u velikoj mjeri već izgrađeni – u postojećem urbanom tkivu.

Iako stoji iza projekta koji bi mogao nadmašiti dosadašnje rekordere poput Burj Khalifa, Gill tvrdi da visina više nije ključni prioritet savremene arhitekture.

“Najvažnija je održivost. Zgrade moraju doprinositi okruženju, a ne biti samo potrošači resursa”, poručio je.

U Sjedinjenim Američkim Državama sve je izraženiji trend adaptivne ponovne upotrebe postojećih objekata i njihovog prilagođavanja novim funkcijama. Prema podacima Američkog instituta arhitekata (AIA), gotovo polovina od 125 miliona američkih zgrada starija je od 50 godina, što otvara ogroman prostor za rekonstrukciju i prenamjenu.

Taj trend dodatno podstiču i ekološki razlozi. Stručnjaci upozoravaju da bi se kroz adaptaciju postojećih objekata moglo izbjeći i do 75 posto emisija ugljika koje nastaju u procesu nove gradnje.

Prema podacima World Green Building Council-a, zgrade danas učestvuju u gotovo 40 posto globalnih emisija povezanih s energijom, pri čemu značajan dio otpada na potrošnju tokom korištenja, ali i na samu proizvodnju građevinskih materijala.

Zbog toga se sve više pažnje usmjerava na takozvane “upfront” emisije – emisije koje nastaju u ranoj fazi gradnje, prije nego što zgrada uopće počne s radom. Stručnjaci upozoravaju da bi upravo te emisije mogle činiti i do polovine ukupnog ugljičnog otiska nove gradnje do 2050. godine.

Gill naglašava da je budućnost u očuvanju i produžavanju života postojećih objekata, umjesto njihovog rušenja i zamjene novim.

“Moramo paziti na postojeće zgrade i raditi na tome da ostanu relevantne i funkcionalne. Održavanje njihovog životnog vijeka ključno je za održivost”, rekao je.

Kao primjer navodi i obnovu Willis Tower u Chicagu, nekadašnje najviše zgrade na svijetu, koja je kroz renovaciju dobila značajna poboljšanja u energetskoj efikasnosti i održivosti te LEED Platinum certifikat.

Prema njegovim riječima, upravo u takvim projektima leži budućnost arhitekture – u kombinaciji tehnologije, prenamjene i pametnog upravljanja postojećim prostorom.

“Često tražimo nove prilike, a one već postoje oko nas – samo ih ne prepoznajemo”, zaključio je Gill.