Poznato zašto naši roditelji gotovo nikada nisu koristili kremu za sunčanje na moru
Aplikacije na telefonima svakodnevno upozoravaju na UV indeks, a ljekari savjetuju da se izbjegava boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u
Ako se prisjetite ljetovanja od prije nekoliko decenija, vjerovatno ćete se sjetiti jednostavnog pakovanja – kofer, nekoliko kupaćih kostima, peškir i možda ulje za sunčanje. Danas je odlazak na plažu gotovo nezamisliv bez kreme sa zaštitnim faktorom, šešira, sunčanih naočala i potrage za hladovinom.
Aplikacije na telefonima svakodnevno upozoravaju na UV indeks, a ljekari savjetuju da se izbjegava boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana. Ipak, generacije koje su ljetovale šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina živjele su u sasvim drugačijem vremenu.
Na plažama se ostajalo satima, često od jutra do večeri. Krema za sunčanje rijetko se koristila, a mnogi su je nanosili tek kada bi koža već pocrvenjela.
Zašto je bilo tako?
Preplanuli ten bio je simbol uspješnog odmora
Nakon Drugog svjetskog rata taman ten postao je simbol dobrog života. Povratak s mora bez preplanule kože za mnoge je značio da odmor nije bio "uspješan".
Umjesto zaštitnih krema, koristila su se razna ulja koja su ubrzavala tamnjenje kože. Opekotine od sunca smatrale su se gotovo neizbježnim dijelom ljetovanja.
Manje se znalo o opasnostima UV zračenja
Prije nekoliko decenija svijest o štetnom djelovanju sunčevog zračenja bila je znatno manja nego danas. Veza između dugotrajnog izlaganja UV zracima i povećanog rizika od raka kože nije bila dovoljno poznata široj javnosti.
Osim toga, proizvodi sa zaštitnim faktorom kakve danas poznajemo nisu bili široko dostupni. Kreme sa SPF zaštitom i zaštitom od UVA i UVB zraka postale su uobičajene tek krajem prošlog vijeka.
Danas se više pažnje posvećuje zaštiti
Savremena istraživanja pokazala su da se oštećenja kože izazvana UV zračenjem nakupljaju tokom života, zbog čega stručnjaci preporučuju redovnu upotrebu krema sa zaštitnim faktorom, posebno tokom ljeta.
Uz to, klimatske promjene donijele su češće i intenzivnije toplotne valove, pa su periodi s vrlo visokim UV indeksom danas češći nego ranije.
Naši roditelji nisu izbjegavali zaštitu zato što su bili neodgovorni, već zato što tadašnja saznanja i preporuke nisu bili isti kao danas. Danas znamo mnogo više o štetnom djelovanju UV zračenja, zbog čega je zaštita kože postala važan dio svakog boravka na suncu.
Komentari (2)
Nije ni tada sunce bilo slabije, samo se manje znalo o posljedicama.
Godine 2019. i 2020. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je izvještaje u kojima je zatražila dodatne podatke o šest hemijskih sastojaka koji se često koriste u kremama za sunčanje u SAD-u. Ti sastojci su avobenzon, oksibenzon, oktokrilen, homosalat, oktisalat i oktinoksat. Nakon jednog tretmana kremom svi ovi hemijski spojevi pronađeni su u krvotoku u koncentracijama višim od onih koje FDA preporučuje. Oksibenzon, jedan od sastojaka koji je bio u fokusu FDA izvještaja, klasificiran je kao tvar koja može ometati rad endokrinog sistema. Istraživanja ga povezuju s nižom količinom testosterona kod mladih muškaraca. Itd.