Plutajući grad budućnosti imati će tramvaje, škole, stadion i 80.000 stanovnika

Zamislite grad koji nikada ne pristaje u luku, već neprekidno plovi svjetskim okeanima. Upravo takvu viziju predstavlja ambiciozni projekt Freedom Ship, zamišljen kao najveća plutajuća zajednica ikada izgrađena.

Prema postojećim planovima, ovaj gigantski brod bio bi dug gotovo 1,6 kilometara, širok 244 metra i visok poput tridesetospratnice. Procjenjuje se da bi njegova izgradnja koštala oko 13 milijardi eura, dok bi bruto tonaža dostizala čak 2,3 miliona tona, višestruko više od današnjih najvećih kruzera.

Na brodu bi moglo živjeti oko 50.000 stanovnika, dok bi dodatnih 10.000 mjesta bilo rezervisano za turiste i jednodnevne posjetioce. O svakodnevnom funkcionisanju grada na moru brinulo bi približno 20.000 zaposlenih članova posade.

Grad na vodi

Freedom Ship zamišljen je kao potpuno samoodrživa zajednica sa svim sadržajima koje imaju moderni gradovi. Plan uključuje bolnice, škole svih nivoa obrazovanja, trgovine, restorane, poslovne centre, banke i brojne druge usluge.

Predviđeni su i luksuzni hoteli, stadion sa 15.000 sjedećih mjesta, kongresni centar, vodeni park, muzeji te koncertna dvorana za simfonijski orkestar.

Stanovnici bi imali pristup velikom ronilačkom akvariju, brojnim ugostiteljskim objektima i zabavnim sadržajima. Četiri palube bile bi posvećene poslovnim i komercijalnim djelatnostima, dok bi se na vrhu broda nalazilo čak osam heliodroma.

Tramvaji umjesto automobila

Zbog svojih dimenzija Freedom Ship ne bi mogao pristajati u postojeće luke. Umjesto toga, trajno bi boravio u međunarodnim vodama, a putnici bi do obale stizali manjim brodovima i trajektima, prenosi Tportal.hr.

Projekt predviđa da bi brod obišao planetu za otprilike dvije do dvije i po godine, ploveći prosječnom brzinom od oko 13 kilometara na sat.

Kretanje unutar plutajućeg grada bilo bi organizirano tramvajskim sistemom koji bi povezivao različite dijelove broda. Pješacima bi bilo na raspolaganju više od 24 kilometra šetnica, kao i prostrane zelene površine.

Ideja stara skoro tri decenije

Koncept Freedom Shipa nastao je još devedesetih godina prošlog stoljeća. Osmislio ga je američki inženjer Norman Nixon, a iako je projekt više puta vraćan u fokus javnosti, nikada nije stigao do faze realizacije.

Posljednjih mjeseci projekt je ponovo aktueliziran zahvaljujući Rogeru Goochu, direktoru kompanije Freedom Cruise Line International, koji tvrdi da postoji ozbiljan interes investitora i budućih stanovnika.

Prema njegovim riječima, najveća prepreka nije tehnologija, već osiguravanje potrebnog kapitala.

Gradnja u Indoneziji

Planirano je da gradnja započne u Indoneziji nakon zatvaranja finansijske konstrukcije. Brod bi se gradio u segmentima koji bi kasnije bili spojeni na otvorenom moru, a cijeli proces trajao bi između tri i četiri godine.

Promotori projekta vjeruju da bi se prvi stanovnici mogli useliti i prije nego što svi radovi budu završeni.

Za razliku od klasičnih kruzera, Freedom Ship ne bi imao matičnu luku. Održavanje bi se vršilo tokom plovidbe, dok bi veliki dio prihoda dolazio od zakupa poslovnih prostora.

Nuklearni pogon i zaštita okoliša

Projektanti razmatraju mogućnost korištenja nuklearne energije kao glavnog izvora pogona, tvrdeći da bi takvo rješenje značajno smanjilo emisiju ugljikovog dioksida.

Osim toga, brod bi učestvovao u programima čišćenja okeana i zaštite morskog okoliša.

„Želimo pokazati da je moguće stvoriti održivu zajednicu koja istovremeno doprinosi zaštiti planete“, poručio je Gooch.

Veći od svih dosadašnjih kruzera

Ako jednog dana zaista isplovi, Freedom Ship postat će najveći putnički brod u historiji.

Sa ukupno 80.000 stanovnika, turista i članova posade imao bi više od osam puta veći kapacitet od današnjeg najvećeg kruzera na svijetu, Star of the Seas.

Iako su brojni slični projekti tokom godina ostali samo na papiru, ljudi okupljeni oko Freedom Shipa uvjereni su da bi upravo ova ideja mogla postati stvarnost.

„Veliki projekti nastaju zahvaljujući upornosti i vjeri da je moguće pomjeriti granice. Učinit ćemo sve da ovaj koncept jednog dana zaživi“, poručio je projektni menadžer Sridev Mookerjea.