Ova stotinama godina stara japanska metoda proizvodi drvo bez krčenja šuma

Daisugi je stoljećima stara metoda iz Kyota kojom se iz matičnog stabla uzgajaju ravni izdanci pogodni za kvalitetnu građu
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uDaisugi je tradicionalna japanska tehnika uzgoja drveta koja omogućava dobijanje kvalitetne građe bez sječe cijelog stabla. Riječ je o metodi povezanoj s japanskim sugi drvetom, odnosno vrstom Cryptomeria japonica, koja se često naziva japanskim kedrom.
Ova tehnika razvila se u području Kitayama, u blizini Kyota, a veže se za period Muromachi, od 14. do 16. stoljeća. Nastala je kao odgovor na potrebu za ravnim, ujednačenim i estetski vrijednim drvetom, posebno za tradicionalnu japansku arhitekturu.
Kod daisugija se matično stablo pažljivo orezuje tako da iz njegove gornje platforme rastu uspravni, tanki i ravni izdanci. Ti izdanci se kasnije mogu sjeći za građu, dok baza stabla i korijen ostaju živi. Zbog toga se često opisuje kao tehnika slična velikom bonsaiju, ali u šumarskoj praksi.
Drvo dobijeno ovom metodom cijenjeno je zbog pravilnog oblika, ravnog rasta i manjeg broja čvorova. Takva građa koristila se u tradicionalnim japanskim objektima, među kojima su i čajne sobe, gdje su bili važni preciznost, izgled i kvalitet materijala.
Daisugi se poredi s tehnikama poput pollardinga i coppicinga, koje su poznate i u drugim dijelovima svijeta, ali je japanska metoda prepoznatljiva po načinu oblikovanja stabla u platformu iz koje rastu novi izdanci.
Iako danas nema isti značaj u velikoj proizvodnji drveta kao nekada, daisugi se i dalje smatra važnim primjerom tradicionalnog znanja u šumarstvu. U sjevernom dijelu Kyota postoje napori da se očuvaju ove metode, zajedno s tehnikama obrade i poliranja drveta karakterističnim za Kitayama sugi.
Osim praktične vrijednosti, daisugi je vremenom dobio i estetsku ulogu. Zbog neobičnog izgleda stabala, ova tehnika se može vidjeti i u japanskim vrtovima, gdje predstavlja spoj šumarske tradicije, strpljivog oblikovanja prirode i pažljivog korištenja resursa.

Komentari (1)
Japan i njihove metode uvijek izgledaju kao da su 100 godina ispred ekoloških trendova.