Ova mapa Jugoslavije iz 1961. otkriva gdje je živjelo najviše pismenih ljudi

Mapa pismenosti u Jugoslaviji iz 1961. godine nije samo statistički prikaz. Ona pokazuje koliko je tadašnja država bila neujednačena kada je riječ o obrazovanju i koliko su razlike među krajevima bile duboke.

VELIKO OTKRIĆE U PERUUGrobnicu staru 600 godina zaobišli i pljačkaši, arheolozi otkrili blago

Prema podacima popisa, najbolje rezultate imali su sjeverozapadni dijelovi zemlje. Slovenija je gotovo u cijelosti pripadala područjima s najnižom stopom nepismenosti, dok su se dobro kotirali i veliki dijelovi Hrvatske, posebno sjeverni krajevi, Istra i urbanija područja. Povoljnija situacija zabilježena je i u Vojvodini.

Takve razlike nisu nastale preko noći. Na njih su uticali historijsko nasljeđe, stepen urbanizacije, razvijenost školske mreže, ekonomske prilike i dostupnost obrazovanja. Urbaniji i infrastrukturno povezaniji krajevi ranije su dobili širi pristup školovanju.

S druge strane, visoke stope nepismenosti bile su posebno izražene na Kosovu, u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, pojedinim područjima Sandžaka, Crne Gore i Makedonije. Ruralne, planinske i izolovanije sredine sporije su se uključivale u sistem masovnog obrazovanja.

Prema statističkim podacima za 1961. godinu, oko 21 posto stanovništva Jugoslavije bilo je nepismeno, a razlike među republikama bile su velike. Problem je posebno pogađao žene, naročito u tradicionalnijim seoskim sredinama.

Poslijeratna država pokrenula je kampanje opismenjavanja i širila mrežu škola, ali višedecenijske razlike nije bilo moguće ukloniti preko noći.

Zato ova mapa govori mnogo više od toga ko je znao čitati i pisati. Ona pokazuje gdje su škole i institucije već postale dio svakodnevnog života, a gdje je modernizacija tek počinjala.