Otkrivena nevjerovatno velika podzemna mreža gljiva ključna za život na Zemlji

Podzemne gljivične mreže ključne za život biljaka i regulaciju klime toliko su ogromne da bi, kada bi se položile jedna za drugom, njihova ukupna dužina premašila 100 kvadrilijuna kilometara. To je otkriće prijelomnog istraživanja koje je izradilo prvu globalnu kartu ovih nevidljivih ekosistema.

Riječ je o arbuskularnim mikoriznim gljivama, mrežama cjevastih stanica zvanih hife, koje su ključne za život na Zemlji jer stvaraju partnerstva s više od 70 posto biljaka. Te mreže, koje se razvijaju već oko 475 miliona godina, opskrbljuju biljke hranjivim tvarima i vodom u zamjenu za ugljik koji one proizvode, a pomažu i u regulaciji klime povlačenjem ugljika u tlo.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Science, tim iz Društva za zaštitu podzemnih mreža (Spun) koristio je modele mašinskog učenja i podatke iz više od 16.000 uzoraka tla diljem svijeta. Naučnici su izračunali da bi ukupna dužina gljivičnih mreža dosegla 110 kvadriliona kilometara, što je gotovo 750 miliona puta veća udaljenost od Zemlje do Sunca. "U samo jednoj žličici zemlje može se nalaziti i do 10 metara mikorizne mreže", izjavio je dr. Justin Stewart, glavni autor studije.

Istraživanje dokumentira i ozbiljne prijetnje ovoj infrastrukturi. Naučnici su otkrili da je gustoća mreža na obradivim površinama u prosjeku 47,3 posto niža nego u divljim ekosistemima. "Mnoge poljoprivredne prakse velikih razmjera štete gljivičnim mrežama. Najočitiji primjer je oranje, kojim se doslovno razara tlo", rekao je Stewart, dodajući da i gnojiva i fungicidi mogu poremetiti simbiozu između biljaka i gljiva.

Posljedice gubitka ovih mreža mogle bi biti dalekosežne. "Ako one nestanu, znatno više hemikalija dospjet će u vodotoke", upozorila je dr. Toby Kiers, jedna od autorica studije, najavljujući da će rezultate istraživanja predstaviti vladama na predstojećoj Konferenciji o dezertifikaciji u Mongoliji u augustu.

Mapiranjem je otkriveno da travnjaci sadrže najgušće sisteme hifa, ali studija naglašava da su ta područja često slabo zaštićena i sve više degradirana. Istraživači pozivaju na tješnju saradnju između poljoprivrednika i gljiva, ističući da bi zaštita podzemnih gljivičnih zajednica pomogla smanjiti upotrebu gnojiva i poboljšati skladištenje ugljika u tlu.