Nijemci su ga dugo "prezirali", ali sada im se državom širi balkanski trend

Burek, sirnica, zeljanica, krempita i druga jela koja na Balkanu imaju dugu tradiciju sve su prisutnija u njemačkim gradovima. Balkanske pekare više nisu rezervisane samo za velike urbane sredine, a jedan od primjera dolazi iz Ravensburga, gdje je otvorena "Balkanska pekara".

Ponuda ovog objekta obuhvata različite vrste peciva i poslastica, ali i jela poput ćevapa. Za ljude porijeklom iz zemalja Balkana takva mjesta često imaju i emotivnu vrijednost, dok Nijemcima i drugim kupcima nude priliku da probaju ukuse karakteristične za jugoistočnu Evropu.

Pekaru u Ravensburgu vodi 42-godišnja Imrane Baftiu, majka dvoje djece. Iako njeni roditelji dolaze s Kosova, odlučila je ponuditi mnogo širi izbor balkanske hrane.

Na policama se mogu pronaći hljeb, burek, sirnica, zeljanica, slatka peciva, a u ponudi su i ćevapi te druga jela.

- Moj cilj je bio da stvorim mjesto gdje se ljudi osjećaju prijatno, kaže Baftiu.

Balkanske pekare šire se Njemačkom

Ravensburški primjer dio je šireg trenda koji je posljednjih godina sve vidljiviji u Njemačkoj. Balkanske pekare otvaraju se u različitim dijelovima zemlje, uključujući i manje gradove.

Frank Sauter, direktor pekarskog ceha Baden-Virtemberga, kaže da su primijetili povećanje broja pekara koje nude proizvode s Balkana.

Tačan broj takvih objekata nije moguće utvrditi jer u Njemačkoj ne postoji posebna statistička kategorija za balkanske pekare. Ipak, sve veća ponuda ukazuje na to da ovaj poslovni model pronalazi svoje mjesto na njemačkom tržištu.

Nijemci mijenjaju način prehrane

Kulturolog Gunter Hiršfelder sa Univerziteta u Regensburgu smatra da popularnost ovakvih objekata treba posmatrati i kroz promjene prehrambenih navika u Njemačkoj.

- Mnoge tradicionalne pekare postaju prazne, dok se prehrambene navike mijenjaju, kaže Hiršfelder.

On objašnjava da veliki i klasični obroci postepeno gube dio ranije važnosti, dok sve veću popularnost imaju manji obroci koji se nalaze između užine i punog obroka.

Upravo tu vidi prostor za balkanske pekare, koje nude proizvode između klasične pekare i snek-bara, odnosno između užine i konkretnog obroka.

Zbog toga ih, prema njegovom mišljenju, nije dovoljno posmatrati samo kao pekare, već i kao dio nove kulture prehrane i užine.

Dodatni faktor je dostupnost poslovnih prostora u gradskim sredinama. Dok se tradicionalne pekare suočavaju s visokim troškovima i nedostatkom radne snage, oslobađaju se lokali koji mogu biti zanimljivi novim poslovnim modelima.

Od negativnih stereotipa do turističke destinacije

Hiršfelder smatra da se ne mijenja samo način na koji Nijemci jedu već i njihova slika Balkana.

- Dugo se region snažno povezivao s negativnim slikama. Sada je Balkan bliži mnogim ljudima, geografski, turistički i kulturno, zaključuje on.

Balkanske pekare tako postaju mjesto na kojem se spajaju nostalgija ljudi porijeklom iz regiona, interesovanje novih kupaca i promjene prehrambenih navika u Njemačkoj.