Naučnici otkrili kada bi dan na Zemlji mogao trajati 25 sati

Sile koje uzrokuju plimu i oseku istovremeno djeluju kao svojevrsna kočnica, koja veoma lagano usporava okretanje naše planete
Iako većina ljudi podrazumijeva da dan traje tačno 24 sata, naučnici upozoravaju da to neće zauvijek ostati tako. Zemljina rotacija se veoma sporo usporava, a posljedica toga je postepeno produžavanje dana, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances.
Međutim, nema razloga za brigu niti za promjenu rasporeda. Proces je toliko spor da će proći stotine miliona godina prije nego što dan na Zemlji dostigne trajanje od 25 sati.
Zemlja se okreće sve sporije
Iza ovog fenomena krije se dugotrajna gravitacijska interakcija između Zemlje i Mjeseca. Sile koje uzrokuju plimu i oseku istovremeno djeluju kao svojevrsna kočnica, koja veoma lagano usporava okretanje naše planete.
Iako je svakodnevno iskustvo vezano za 24-satni dan, astronomi razlikuju solarni i zvjezdani dan. Dok se solarni dan mjeri položajem Sunca na nebu, zvjezdani dan računa se prema udaljenim zvijezdama i nešto je kraći.
Razlika nastaje zato što Zemlja, osim što se okreće oko svoje osi, istovremeno kruži oko Sunca, pa joj je potrebno dodatno vrijeme da Sunce ponovo zauzme isti položaj na nebu.
Mjesec igra ključnu ulogu
Glavni razlog usporavanja Zemljine rotacije nalazi se u djelovanju Mjeseca. Njegova gravitacija stvara plimna izbočenja u okeanima, ali se ona ne nalaze tačno ispod Mjeseca zbog trenja između vode, morskog dna i Zemljine površine.
To trenje postepeno oduzima dio rotacijske energije planeti. Kao rezultat, Zemlja se okreće sporije, dok se Mjesec istovremeno veoma polako udaljava od naše planete.
Naučnici ovaj proces često objašnjavaju jednostavnim primjerom rotirajuće stolice koja se nastavlja okretati, ali postepeno usporava zbog trenja s podlogom.
Kako je moguće izmjeriti tako male promjene?
Iako ljudi ne mogu primijetiti promjene u trajanju dana, savremeni instrumenti mogu. Naučnici koriste izuzetno precizne atomske satove, astronomska posmatranja i historijske podatke o pomračenjima kako bi pratili promjene u Zemljinoj rotaciji.
Zbog tih odstupanja povremeno su u međunarodni sistem mjerenja vremena dodavane takozvane prijestupne sekunde, kako bi službeno vrijeme ostalo usklađeno sa stvarnim okretanjem Zemlje.
Kada nas očekuje 25-satni dan?
Prema najčešće prihvaćenim procjenama, Zemlji će biti potrebno približno 200 miliona godina da se dan produži na 25 sati, pod pretpostavkom da se odnos Zemlje i Mjeseca nastavi razvijati sadašnjim tempom.
Među naučnicima koji proučavaju ovu pojavu je i astrofizičar Norman Murray sa University of Toronto, čiji tim istražuje kako se dužina dana mijenjala tokom geološke prošlosti Zemlje.
Drugim riječima, produženje dana na 25 sati jeste realna mogućnost, ali toliko udaljena u budućnosti da neće imati nikakav uticaj na sadašnje generacije, ljudsku civilizaciju ili postojeće kalendare.
Nisu samo plima i oseka odgovorne
Iako Mjesec ima najveći uticaj na usporavanje Zemljine rotacije, nije jedini faktor. Na brzinu okretanja planete mogu uticati i promjene rasporeda mase na njenoj površini, poput topljenja ledenjaka, promjena nivoa podzemnih voda ili velikih geoloških procesa.
Čak i ogromni infrastrukturni projekti, poput Three Gorges Dam, prema pojedinim analizama mogu imati mjerljiv, iako izuzetno mali, uticaj na rotaciju Zemlje.
Sve to pokazuje da naša planeta nije savršeno stabilan mehanizam, već dinamičan sistem koji se neprestano mijenja – pa čak i kada te promjene traju stotinama miliona godina.
Komentari (2)
zamisli dan traje 25h, nekako nemoguće zamisliti
Nekako je ludo pomisliti da će buduće generacije možda imati potpuno drugačiji ritam života nego mi danas.