Mali hrvatski otok trebao je postati mjesto koje bi promijenilo svijet

Na njegovim obalama nema trajektne luke, cesta ni automobila, a upravo ta izolovanost i mir čine ga posebnim, ali su sedamdesetih godina prošlog vijeka bili i razlog zbog kojeg je odabran za ambiciozan međunarodni projekt
Među više od hiljadu otoka i hridi koje krase Jadransko more nalazi se i mali, gotovo skriveni dragulj šibenskog arhipelaga – Otok Kakan. Okružen tirkiznim morem, netaknutom prirodom i potpunim mirom, ovaj dalmatinski otok danas je poznat kao raj za nautičare i ljubitelje tišine. Međutim, malo ko zna da je prije nekoliko decenija upravo Kakan trebao postati simbol svjetskog mira i zajedništva.
Smješten između otoka Kaprije i Žirje, Kakan je skroman po dimenzijama. Prostire se na nešto više od tri kvadratna kilometra, dug je oko 5,7 kilometara, a njegov najviši vrh doseže svega 112 metara. Uprkos tome, osvaja prirodnim ljepotama, brojnim uvalama i pogledima na okolne otočiće.
Na njegovim obalama nema trajektne luke, cesta ni automobila. Upravo ta izolovanost i mir čine ga posebnim, ali su sedamdesetih godina prošlog vijeka bili i razlog zbog kojeg je odabran za ambiciozan međunarodni projekt.
“Sedmi kontinent” – grad djece svijeta
Prema ideji koja je tada nastala uz podršku međunarodnih organizacija, Kakan je trebao postati “Sedmi kontinent” – mjesto susreta djece iz cijelog svijeta. Planirano je da na otoku budu izgrađeni dječje naselje, kulturni centar i međunarodni kamp posvećen miru, razumijevanju i zajedništvu.
Kako navodi portal Šibenik.in, projekt je imao gotovo utopijsku dimenziju i zamišljen je kao simbol svijeta bez podjela.
Posebnu pažnju priči dala je i legendarna Josephine Baker, slavna umjetnica i aktivistica za ljudska prava. Nakon što je usvojila dvanaestero djece različitih nacionalnosti i religija, ideju “Sedmog kontinenta” doživjela je kao nastavak svoje životne misije.
Prema dostupnim svjedočenjima, Baker je posjetila Kakan i pružila podršku projektu, zamišljajući otok kao međunarodno utočište djece i svojevrsni “kontinent ljubavi”. O ideji su se tada vodili razgovori i na međunarodnom nivou, a interes su pokazivali i predstavnici UNICEF.
Inspiracija za kultni film
Ideja o “Sedmom kontinentu” inspirisala je i čuveni film Sedmi kontinent reditelja Dušan Vukotić iz 1966. godine.
Film prati grupu djece iz različitih dijelova svijeta koja bježe od svijeta odraslih opterećenog ratovima i pohlepom, kako bi na novootkrivenom kontinentu izgradila pravednije i mirnije društvo.
Iako projekat nikada nije realizovan, priča o Kakanu i danas ima gotovo mitski status u Dalmaciji. Ona podsjeća na vrijeme kada se vjerovalo da i jedan mali otok može postati mjesto koje će povezati ljude i poslati poruku mira cijelom svijetu.
Danas na Kakan uglavnom dolaze turisti, jedriličari i ljubitelji netaknute prirode. Do njega se može stići privatnim brodom, taxi-brodom iz Šibenik ili manjim brodicama sa Kaprija, a vožnja traje oko 45 minuta.
Iza njegove tišine i spokojnih uvala tako se krije jedna gotovo filmska priča o projektu koji je, barem na trenutak, želio promijeniti čovječanstvo.
Komentari (1)
Baš nevjerovatno koliko neka mala mjesta imaju ogromne priče iza sebe, a većina ljudi za njih nikad ni ne čuje. Čovjek bi pomislio da se ovakve stvari dešavaju samo u velikim gradovima i centrima moći, a ne na jednom malom otoku.