Koliko zapravo treba kuhati kafu? Većina ljudi pravi istu grešku

Kuhanje kafe u Bosni i Hercegovini gotovo je mali jutarnji ritual. Mnogi pritom ni ne razmišljaju o vremenu ili količini vode i kafe, već je pripremaju onako kako su naučili od roditelja, baka i djedova.

Ipak, postoji jedna greška koja može pokvariti i najbolju kafu – predugo i prejako kuhanje.

Koliko dugo treba kuhati kafu?

Ako tražimo precizan odgovor, tradicionalna priprema ne određuje se samo štopericom. Kafa se zagrijava postepeno, a najvažniji trenutak dolazi kada se na površini počne stvarati pjena i kada se ona počne podizati.

Tada je vrijeme da džezvu sklonite sa izvora toplote, umjesto da kafu ostavite da snažno ključa.

Ipak, postoji i vremenski orijentir. Prema službenoj specifikaciji tradicionalne kafe objavljenoj u Službenom listu Evropske unije, smjesa tokom pripreme treba dosegnuti temperaturu od 88 do 92 stepena Celzijusa za približno dvije i po do tri minute.

Dakle, oko tri minute može biti dobar orijentir, ali to nije strogo pravilo koje vrijedi za svaku kuhinju.

Vrijeme će zavisiti od količine vode i kafe, posude u kojoj je pripremate, kao i jačine izvora toplote. Mnogo je važnije pratiti šta se događa u džezvi.

Hladna voda i polagano zagrijavanje

Tradicionalna priprema počinje hladnom vodom ili vodom sobne temperature. Dodaje se vrlo fino mljevena kafa, a prema želji i šećer, nakon čega se sve promiješa.

Potom slijedi polagano zagrijavanje.

Upravo takav način pripreme dio je tradicije turske kafe koju je UNESCO 2013. godine uvrstio na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Pjena je najvažniji znak

Kako temperatura raste, na površini kafe počinje se stvarati pjena. Kada se ona počne podizati prema vrhu džezve, to je znak da je vrijeme da kafu sklonite sa šporeta.

Najveća greška je ostaviti je da još nekoliko minuta snažno vrije.

Predugo kuhanje može rezultirati zagorenim i gorkim okusom, a pjena će brže nestati. Ni druga krajnost nije dobra. Ako se kafa zagrijava prebrzo na previsokoj temperaturi, može imati slabije razvijen okus i stvoriti premalo pjene.

Zato je ključ u umjerenom zagrijavanju.

Ne treba pojačavati šporet do kraja samo da bi voda što prije proključala. Kafi treba dati dovoljno vremena da se postepeno zagrije i razvije karakterističnu pjenu.

Postoje i različiti običaji

Naravno, ne pripremaju svi kafu na potpuno isti način.

U nekim porodicama kafa se nakon podizanja pjene nakratko vraća na izvor toplote, dok se drugdje dio pjene najprije raspoređuje u fildžane.

Zbog toga nije tačno da postoji samo jedan način pripreme koji se generacijama praktikuje.

Ono oko čega se tradicionalni i savremeni opisi uglavnom slažu jeste da kafu ne treba dugo i burno kuhati.

Polagano zagrijavanje i očuvanje pjene važniji su od toga hoćete li džezvu skloniti sa šporeta nakon tačno dvije minute i 40 sekundi ili nakon tri minute.

Ako želite jednostavno pravilo koje ćete zapamtiti, računajte na otprilike dvije i po do tri minute postupnog zagrijavanja.

Ali prije svega – gledajte kafu.

Kada se lijepa pjena počne podizati prema vrhu džezve, vrijeme je da je sklonite sa izvora toplote.