Bosna i Hercegovina na vrhu evropske liste po pranju ruku nakon korištenja toaleta

Kada pomislimo na najrazvijenije i najbogatije evropske države, često pretpostavljamo da su u pitanju i najhigijenskija društva. 

SIMBOL jugoslovenske kuhinjeOvaj predmet je u Jugoslaviji imala svaka kuhinja, danas ga pamte samo starije generacije

Međutim, dugogodišnje istraživanje kompanija Statista i WIN/Gallup International donijelo je rezultate koji ruše sve predrasude. Na vrhu liste zemalja čiji stanovnici automatski peru ruke nakon upotrebe toaleta ne nalaze se ekonomski giganti, već narodi iz našeg regiona.

Bosna i Hercegovina suvereno drži prvo mjesto sa nevjerovatnih 96% populacije koja redovno održava higijenu ruku. Odmah iza nje slijede Turska sa 94% i Moldavija sa 93%. Ovi podaci jasno pokazuju da svijest o čistoći nije povezana sa BDP-om ili stepenom tehnološkog razvoja, već prvenstveno sa duboko ukorijenjenom kulturom življenja.

S druge strane liste situacija je zapanjujuća. U Holandiji gotovo polovina stanovništva ne smatra neophodnim oprati ruke nakon toaleta. Italija bilježi 57%, Španija 61%, dok se Francuska nalazi na 62%. Čak ni Ujedinjeno Kraljevstvo, sa 75%, ne može se pohvaliti visokim standardima, jer svaki četvrti Britanac i dalje izbjegava sapun i vodu.

Ovo istraživanje nameće ključno pitanje: je li higijena odraz bogatstva ili kulture? Podaci sugerišu da u sredinama gdje voda i sapun nisu oduvijek bili samorazumljiva privilegija, kultura čistoće je postala imperativ. 

Dok bogatije nacije možda uzimaju higijenu "zdravo za gotovo", narodi sa Balkana pokazuju da su navike koje smo naslijedili i njegovali kroz generacije postale naš najjači adut u zaštiti zdravlja. Čini se da su, bar kada je riječ o pranju ruku, "najčistije" zemlje one u kojima se ta navika nikada nije dovodila u pitanje.