Australci prave puteve od otpada, u asfaltu završilo 1,2 miliona flaša

U Australiji je gotovo 136.000 jednokratnih papirnih šolja za kafu, što odgovara količini od najmanje 1,2 miliona staklenih flaša, pretvoreno u materijal za asfaltiranje dva puta, prenosi Times of India.

Ovaj projekat pokazuje kako se recikliranje otpada može povezati s infrastrukturom, pretvarajući otpadni materijal u asfalt za izgradnju puteva.

Eksperiment, proveden u Penritu, u saveznoj državi Novi Južni Vels, nije bio samo demonstracija mogućnosti reciklaže.

Više od polovine materijala korištenog za ove dvije dionice potiče iz recikliranih izvora, dok je ugljični otisak asfalta smanjen za oko 24 posto.

Ukupno je obnovljeno 740 metara puta, a lokalne vlasti projekat su predstavile kao pionirski.

Prva dionica, duga 390 metara, nalazi se u ulici Džejmison roud u Južnom Penritu.

Tamo su korištena vlakna dobijena iz približno 72.000 jednokratnih šolja za kafu. Druga dionica, duga 350 metara, nalazi se u Erskin Parku i sadrži materijale dobijene iz još oko 64.000 šolja.

Ukupno je gotovo 136.000 jednokratnih kartonskih šolja, koje bi inače završile na deponiji, pretvoreno u sirovinu za izgradnju puteva.

Više od 1,2 miliona flaša ugrađeno u asfalt

I to nije sve. U mješavinu su ušle i velike količine recikliranog stakla.

Za prvu dionicu iskorišten je ekvivalent od više od 765.000 flaša, dok je za drugu lokaciju upotrijebljeno najmanje 450.000.

To znači da je više od 1,2 miliona recikliranih staklenih flaša pretvoreno u infrastrukturni materijal.

Staklo se drobi i tako uspješno zamjenjuje dio mineralnih materijala koji se uobičajeno koriste u proizvodnji asfalta.

Pored toga, u sastav su ušli i asfalt skinut sa starih puteva, kao i šljaka iz industrije čelika, čime je obezbijeđeno da više od polovine materijala korištenog za ova dva puta dolazi iz reciklaže.

Zašto je teško reciklirati običnu šolju za kafu?

Na prvi pogled čini se da je šolju za kafu lako reciklirati, s obzirom na to da je uglavnom napravljena od kartona.

Međutim, problem se krije iznutra. Kako vrela tečnost ne bi probila papir, posuda je iznutra obložena tankim vodootpornim slojem.

Upravo ta kombinacija papira i zaštitnog sloja otežava njenu preradu kroz standardne sisteme za reciklažu. Zbog toga proizvod koji koristimo svega nekoliko minuta najčešće završi na deponiji, gdje može ostati godinama.

S druge strane, papirna vlakna u ovim šoljama izuzetno su kvalitetna. Iz te činjenice rodila se ideja: ako se već ne mogu lako reciklirati klasičnim metodama, zašto ih ne pretvoriti u sirovinu za nešto sasvim drugo?

Brojni testovi

Ova inovativna ideja nije odmah primijenjena na gradskim ulicama. Nekoliko godina ranije stručnjaci su izgradili eksperimentalnu dionicu dugu oko 50 metara u zapadnom dijelu Sidneja.

Tamo je asfalt, obogaćen vlaknima izdvojenim iz šolja za kafu, bio podvrgnut rigoroznim testovima. Teški i natovareni kamioni neprestano su prelazili preko te površine.

U laboratorijama su inženjeri uzorke asfalta savijali i izlagali ekstremnom pritisku sve do pucanja kako bi provjerili kako izdržava opterećenja u poređenju s konvencionalnim materijalima.

Prema riječima učesnika projekta, rezultati su pokazali da se eksperimentalni asfalt ponaša najmanje jednako dobro kao konvencionalni i da ima izuzetno visoku izdržljivost.

Tačna količina vlakana iz šolja koja se koristi u recepturi ostala je poslovna tajna.

Tehnologija „Pak-Pave“

Nakon opsežnih testiranja razvijena je tehnologija pod nazivom „Pak-Pave“. U njenom razvoju učestvovao je i Univerzitet Novog Južnog Velsa kroz nacionalni istraživački program.

Cilj istraživača nije bio samo „pomiješati otpad s asfaltom“. Finalni materijal morao je ispuniti iste uslove otpornosti i sigurnosti koji se inače traže za puteve kojima svakodnevno saobraćaju teška vozila.

Tek nakon rigoroznih provjera tehnologija je dobila zeleno svjetlo.

Ipak, najvažnija razlika ne vidi se golim okom. Prema podacima stručnjaka, ovaj ekoasfalt smanjio je emisiju ugljičnog dioksida za čak 24 posto.

Što se vozača tiče, razliku je gotovo nemoguće primijetiti jer kolovoz izgleda sasvim uobičajeno.

Očekuje se da površina bude otpornija na pukotine, da proizvodi manje buke pod gumama i da obezbijedi bolje prijanjanje na mokrom kolovozu.

Reciklirani putevi

Gradske vlasti su još 2019. godine uspješno testirale asfalt u kojem je dio klasičnih materijala zamijenjen usitnjenim staklom.

Tada je iskorišteno oko 50 tona stakla za asfaltiranje ulice Staford, a nakon dobrih rezultata općina je nastavila s ovom praksom.

Dvije nove dionice u Penritu nipošto ne predstavljaju kraj ovog eksperimenta.

Sada stručnjaci imaju još ambiciozniji cilj. Žele graditi puteve koji će gotovo u potpunosti biti napravljeni od recikliranih materijala.

U njihovoj fabrici u Sidneju reciklirano staklo već se uveliko koristi kao zamjena za dio pijeska, dok se stari asfalt s dotrajalih saobraćajnica melje i ponovo vraća u proizvodni proces.