Život u skladu sa sobnim biljkama

Sve donedavno, a i danas, mnogi ljudi smatraju da su sobne biljke samo ukras naših domova i radnih prostora. Da li je to baš tako?
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uŠta biljke i briga oko njih znače za ljubitelje cvijeća, pokušat ću opisati u ovom prilogu. Zalijevanje, orošavanje listova, skidanje oštećenih listova i uvelih cvjetova, skidanje prašine sa listova, njihovo povremeno tuširanje su obaveze, a ujedno i lagano fizičko vježbanje. Svaki novi list i cvijet podižu zadovoljstvo i psihičko raspoloženje.
Biljke kao nusprodukt fotosinteze oslobađaju nama dragocjen kisik, a koriste CO2, smanjuju štetna isparenja iz građevinskih materijala i namještaja, smanjuju negativan uticaj od isparenja sredstava za čišćenje i održavanja prostorija, smanjuju, što je u novije vrijeme sve korisnije, negativan uticaj zračenja iz elektronske opreme i štetnost dima od cigareta. Nekim medicinskim ispitivanjima je dokazano i da povoljno djeluju na sprečavanje glavobolje, smanjuju krvni pritisak, smanjuju tzv. bolest zatvorenih prostora u klimatiziranim prostorijama. Sve su to razlozi da i kompanije ulažu sredstva u uređenje poslovnih prostora sa sobnim biljkama. A da bi biljke zaista obavljale uspješno sve te funkcije, treba da su i one zdrave i u dobroj kondiciji. Zato treba odabrati prave biljke i pravilno ih njegovati.
Biljke i svjetlost
Sve, pa i sobne biljke, vrše fotosintezu za koju im je potrebna svjetlost. One ne mogu da žive bez svjetla, pa ih treba smjestiti u prostorije sa odgovarajućim dnevnim svjetlom. Pri tome je važan period trajanja svjetlosti, kao i intenzitet. Većini biljaka odgovara da imaju 12 do 16 sati svjetla dnevno. Pošto su jesenji i zimski dani kraći, većina sobnih biljaka u tom periodu slabije raste, a cvjetaju biljke kratkog dana. Po intenzitetu svjetlosti, mjesta pogodna za uzgoj biljaka označujemo kao sunčano, svijetlo, polusjena i sjena (vidi prilog).
Sunčano mjesto je oko pola metra unutar južnih prozora bez zavjesa i to je mjesto za kaktuse i neke sukulente (mesnato lisne) biljke. Svijetlo mjesto sa nešto sunca su zapadu i istoku okrenuti prozori i oko pola metra od jugu okrenut prozor, sa laganijom zavjesom. To su pogodna mjesta za većinu sobnih biljaka, pogotovo u jesenjezimskom periodu.
Polusjena se smatra prostor udaljen 1,2 do 2 m od sunčanog prozora ili blizu prozora kojega nikada ne obasjava sunce.
Sjena je prostor gdje još normalno možemo čitati novine i to je krajnje prikladno mjesto samo za biljke koje traže najmanje svjetla (recimo aspidistra). Mjesto u prostoriji 2,5 m i više udaljeno od prozora daje svega 5 do 10% svjetlosti koja je na prozoru. Blage zavjese štite biljke od prejakog sunca. Na etiketama u vrtnim centrima su simbolima označena pogodna mjesta za biljku koju kupujemo.
Uzgoj biljaka zavisi i od temperature u prostorijama, pa pošto su radijatori sa klasičnim centralnim grijanjem ispod prozora, tu je često temperatura viša od optimalne za biljke, pa treba u takvim prostorijama i zbog toga pravilno odabrati mjesto. Zračenje prostorija odgovara nama, ali i sobnim biljkama, no to se ne smije raditi kada je vani hladno, pogotovo ako time stvara za biljke veoma štetnu hladnu promaju, jer posljedica može biti naglo otpadanje listova.
Zalijevanje i orošavanje
Novonabavljene biljke, koje iz optimalnih dođu u sobne manje povoljne uslove, treba da se adaptiraju, pa neko vrijeme mogu da “boluju”, da im otpadne koji list ili cvjetni pupoljak.
Odmah da napomenem da više biljaka propadne radi preobilnog nego premalog zalijevanja. Zašto je tako? Možda zato što i mi iz struke prenaglašavamo potrebu vode i zalijevanja, pa ljubitelji, u strahu da im sobne biljke ne budu žedne, posegnu za kantom za zalijevanje češće nego što je to potrebno. Moram napomenuti da nema recepta za zalijevanje. Zlatno pravilo je provjeriti vlažnost tla utiskivanjem kažiprsta 3 do 4 cm u dubinu supstrata i osjetiti ima li vlage na toj dubini, odnosno ako na prstu nema ostataka supstrata treba zaliti, a ako ima nije još neophodno zalijevati.
Često listovi pokazuju znakove kao da venu, jer iako je supstrat dovoljno vlažan korijen ne može uzimati vodu, jer je supstrat hladniji od okolnog zraka koji je suh, odnosno manje vlažan od biljkama optimalnog, pa listovi venu. Tu pomaže orošavanje listova, čime se povećava zračna vlaga i popravljaju uslovi za biljke. Pogodno i zanimljivo je postavljanje lonaca na oblutke u kojima je voda. Povremeno tuširanje biljaka je dobro radi skidanja prašine i povećavanja vlage u zraku. Za povećanje zračne vlage je korisno postaviti posude sa vodom na radijatore. Biljke koje imaju dlakave listove i cvjetajuće biljke nikada ne orošavamo, jer se time stvaraju uslovi za razvoj bolesti. Njih je bolje zalijevati u podložak, ali treba vodu koju ne popiju izbaciti. Neke biljke vole da se lonac neko vrijeme postavi u posudu sa mlakom vodom, pa kad se supstrat napije i voda ocijedi vrati se biljka na njeno mjesto.
Zalijevati treba mlakom ili odstajalom vodom po rubu lonca. Najbolja je kišnica, ali ako nje nema, a najčešće je tako, onda odmah iza zalijevanja treba kantu napuniti vodom i ostaviti u toplom prostoru da se voda pripremi za slijedeće zalijevanje.
Bavljenje sobnim biljkama zahtijeva fizičku aktivnost, doprinosi kondiciji, daje duševno zadovoljstvo, te pruža zdraviji i vedriji život u oplemenjenoj okolini.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.