Vani je toplo, a u stanu vam je hladno, građevinari imaju trik kako se ugrijati

Za ugodniji boravak u stanu tokom jeseni ponekad je dovoljno promijeniti način provjetravanja, provjeriti prozore i prilagoditi položaj zavjesa dobu dana. Građevinski stručnjaci savjetuju da se, prije pojačavanja grijanja, iskoristi toplina koju donosi sunce i smanje mjesta kroz koja ona izlazi iz doma.

Iako su jesenska jutra sunčana, a dnevne temperature ugodne, stan se tokom noći može ohladiti na približno 15 stepeni Celzijusa. Zbog takvih temperaturnih razlika vani može biti toplije nego u prostorijama u kojima boravimo.

Dio topline moguće je dobiti zahvaljujući takozvanim solarnim dobicima. Taj izraz označava prirodno zagrijavanje prostorija sunčevim zrakama koje prolaze kroz prozore.

Tokom sunčanih sati zavjese zato treba razmaknuti, a rolete podignuti kako bi svjetlost što lakše prodirala u stan. Posebno su važni prozori okrenuti prema jugu i jugozapadu, kroz koje u određenim dijelovima dana može ući znatna količina sunčeve energije.

Nakon zalaska sunca potrebno je postupiti obrnuto. Spuštene rolete i navučene zavjese tada predstavljaju dodatnu toplotnu prepreku, pomažući da se smanje gubici kroz prozore i zadrži toplina prikupljena tokom dana.

Međutim, iskorištavanje sunčeve energije može biti manje djelotvorno ako kroz prozore i vrata neprestano ulazi hladan zrak. To je naročito čest problem u starijim zgradama, gdje brtve više ne prianjaju dovoljno dobro.

Stručnjaci zbog toga preporučuju pregled gumenih brtvi na prozorima i vratima. Zamjena istrošenih ili oštećenih dijelova može smanjiti gubitak topline. Treba provjeriti i nezabrtvljena mjesta oko instalacija, jer i kroz njih toplina može izlaziti. Takvi otvori mogu otežavati održavanje ugodne temperature u starijim stanovima.

Na zadržavanje topline utječe i način na koji se prostor provjetrava. Dugotrajno ostavljanje prozora otvorenog na kip može neprestano rashlađivati prostoriju i njene zidove, iako se često radi upravo s namjerom da se zrak postepeno zamijeni bez naglog hlađenja.

Umjesto toga, preporuka je širom otvoriti prozore na nekoliko minuta i omogućiti propuh između prostorija. Zrak se tako brzo izmijeni, a stan nije dugotrajno izložen hlađenju kao kada prozor satima ostaje odškrinut. Nekoliko takvih kratkih provjetravanja tokom dana omogućava ulazak svježeg zraka bez nepotrebnog rashlađivanja prostora.

Osjećaj hladnoće može zavisiti i od mjesta na kojem sjedimo. Fotelju ili kauč smještene neposredno uz prozor, odnosno u hladnijem dijelu sobe, korisno je premjestiti na toplije mjesto. Takva promjena može boravak učiniti znatno ugodnijim.

Sličnu ulogu ima i deblji tepih. On ne zagrijava sobu poput radijatora, ali pruža ugodniji osjećaj pod nogama i doprinosi dojmu toplijeg prostora. Stručnjaci navode i da toplije boje pri uređenju mogu utjecati na subjektivni doživljaj temperature.

Ove promjene ne zahtijevaju velike zahvate. Iskorištavanje sunčeve topline, smanjivanje gubitaka kroz prozore i vrata te kratko provjetravanje mogu pomoći u zadržavanju topline, dok raspored namještaja, tepisi i boje dodatno doprinose osjećaju ugode tokom hladnijih jesenskih dana.