Samo jedna stvar na polovnom autu često otkriva da je kilometraža vraćena

Kupovina polovnog automobila uvijek nosi određeni rizik, a među najčešćim prevarama i dalje je vraćanje kilometraže. Iako moderni automobili koriste napredne elektronske sisteme, manipulacija brojačem kilometara i dalje je moguća, zbog čega kupci moraju biti posebno oprezni.

Na prvi pogled uredna servisna knjižica, mali broj pređenih kilometara i uvjerljiv prodavač mogu ulijevati povjerenje. Međutim, stručnjaci upozoravaju da to nije garancija da je vozilo zaista prešlo onoliko kilometara koliko pokazuje instrument tabla.

Vraćanjem kilometraže automobil može izgledati znatno privlačnije kupcima, a njegova cijena može porasti za nekoliko hiljada eura. Posebno su česte manipulacije kod vozila koja se spuštaju ispod granice od 100.000 pređenih kilometara.

Osim finansijske štete, pogrešan podatak o kilometraži može dovesti i do ozbiljnih tehničkih problema. Servisni intervali za dijelove poput zupčastog remena, kočnica ili elemenata ovjesa vezani su za stvarnu kilometražu, pa njihovo kašnjenje može uzrokovati skupe kvarove.

Za razliku od nekadašnjih mehaničkih brojača, današnji automobili podatke o kilometraži pohranjuju u više elektronskih sistema. Uprkos tome, prevaranti koriste dijagnostičke uređaje povezane putem OBD priključka ili specijalizovane programe kojima mogu izmijeniti podatke u više kontrolnih jedinica istovremeno.

Postoje čak i uređaji koji tokom vožnje sprječavaju evidentiranje novih kilometara, zbog čega nijedan automobil nije potpuno zaštićen od ovakvih manipulacija.

Prije kupovine preporučuje se detaljno pregledati svu dostupnu dokumentaciju. Servisna knjižica, računi iz ovlaštenih servisa i evidencija tehničkih pregleda trebali bi sadržavati logičan slijed kilometraže. Veće praznine u historiji održavanja ili nedostatak dokumentacije mogu biti razlog za dodatni oprez.

Kod novijih automobila korisno je provjeriti i digitalnu servisnu historiju, kao i naljepnice u motornom prostoru ili na okviru vrata na kojima se često nalaze podaci o posljednjem servisu i tadašnjoj kilometraži.

Mnogo toga može otkriti i stanje unutrašnjosti vozila. Istrošen volan, ručica mjenjača, papučice, vozačko sjedište ili izlizani prekidači teško se mogu uskladiti s automobilom koji navodno ima malu kilometražu. Sumnju mogu izazvati i pojedini novi dijelovi u kabini ako za njihovu zamjenu ne postoji jasno objašnjenje.

Kod električnih automobila dodatne informacije mogu pružiti podaci o stanju baterije i broju ciklusa punjenja, iako ni oni ne mogu u potpunosti potvrditi stvarnu kilometražu.

Najveći oprez preporučuje se pri kupovini popularnih polovnih modela, vozila više klase, SUV-ova te automobila iz uvoza ili vraćenih iz leasinga, jer se kod njih manipulacijom kilometraže najčešće ostvaruje najveća finansijska korist.

Stručnjaci savjetuju da se kupci zaštite i kupoprodajnim ugovorom. U njemu bi trebalo jasno navesti stvarnu ukupnu kilometražu vozila, a ne samo očitano stanje na instrument tabli. Također je poželjno popisati svu dokumentaciju koja se predaje uz automobil, uključujući servisnu knjižicu, račune i druge dokaze o održavanju.

Ako prodavač izbjegava dati jasne odgovore o historiji vozila ili odbija potvrditi stvarnu kilometražu, to bi mogao biti ozbiljan znak da od kupovine treba odustati.