Naučnici prvi put snimili zvukove jednog od najvećih živih organizama na Zemlji

Jedan od najvećih i najstarijih živih organizama na planeti sada se može i čuti. Zahvaljujući nedavnim snimcima, zabilježeni su zvukovi koji nastaju dok vibracije miliona listova prolaze kroz korijenski sistem organizma poznatog kao Pando. Pando, čije ime na latinskom znači „širim se“, zapravo je jedno jedino stablo sastavljeno od 47.000 genetski identičnih debala. Sva debla povezana su zajedničkim korijenskim sistemom koji se prostire na površini od 40 hektara u američkoj saveznoj državi Utah.

Ova muška jasikolisna topola (Populus tremuloides) tokom vremena je dostigla masu od oko 6.000 metričkih tona, zbog čega se smatra najvećim živim organizmom na svijetu prema masi. Procjenjuje se da Pando postoji oko 12.000 godina. Njegova debla dosežu visinu do 24 metra, a nova istraživanja omogućila su naučnicima i umjetnicima da zabilježe zvukove koji prolaze kroz njegovu složenu strukturu.

Zvučni umjetnik Jeff Rice koristio je hidrofon, uređaj poznat kao podvodni mikrofon, koji je postavio u šupljinu pri dnu jedne grane i povezao s korijenjem. Nije očekivao da će zabilježiti bilo kakve zvukove, prenosi Science Alert.

- Hidrofonima za rad nije nužno potrebna voda. Mogu zabilježiti vibracije i s površina poput korijenja, a kad sam stavio slušalice, ostao sam zatečen. Nešto se događalo. Čuo se tihi zvuk, rekao je Rice.

Tokom grmljavinske oluje zabilježena je i prigušena tutnjava, a Rice smatra da je riječ o vibracijama koje nastaju u krošnjama.

- Vjerujem da je ono što čujete zvuk miliona listova u šumi, čije vibracije putuju stablom, prenose se kroz grane i spuštaju u tlo, objasnio je tokom predstavljanja rezultata na 184. sastanku Američkog akustičkog društva.

Hidrofon je zabilježio i udarac po grani udaljenoj gotovo 28 metara, iako se isti zvuk nije mogao čuti kroz zrak na toj udaljenosti. To, prema istraživačima, ide u prilog teoriji o povezanosti Pandovog korijenskog sistema, iako će biti potrebna dodatna istraživanja kako bi se isključila mogućnost da se zvuk prenosio kroz tlo. Zajednički korijenski sistemi nisu neuobičajeni kod kolonija jasikolisnih topola, ali veličina i starost Panda čine ga jedinstvenim. Iako se ova vrsta može razmnožavati sjemenom, to se rijetko događa jer su velike kolonije uglavnom istog spola, budući da predstavljaju klonove jedne jedinke.

Organizacija Friends of Pando pozvala je Ricea na umjetnički rezidencijalni boravak kako bi kroz zvuk pokušali bolje razumjeti ovaj neobični organizam. Osnivač organizacije Lance Oditt još je 2023. godine rekao da projekt ima veliki potencijal i za naučna istraživanja.

- Iako je sve počelo kao umjetnički projekt, vidimo golem potencijal za primjenu u znanosti. Vjetar, pretvoren u vibraciju, odnosno zvuk, koji putuje korijenskim sustavom mogao bi nam na neinvazivan način otkriti i unutarnje djelovanje Pandovog golemog, skrivenog hidrauličkog sustava, rekao je Oditt.

On vjeruje da bi se zvukovi mogli koristiti za mapiranje mreže korijenja. Rice ističe da zvukovi iz prirode mogu imati i praktičnu vrijednost.

- Zvukovi su lijepi i zanimljivi, no s praktične strane, zvukovi iz prirode mogu se koristiti za praćenje zdravlja okoliša. Oni su zapis lokalne bioraznolikosti i pružaju temelj za usporedbu s promjenama u okolišu, rekao je Rice, koji je snimao i zvukove Pandovog lišća, kore i okolnog ekosistema.

Friends of Pando planira koristiti prikupljene podatke za buduća istraživanja kretanja vode, povezanosti skupina grana, kolonija insekata i dubine korijenja.

- Udruga Prijatelji Panda planira iskoristiti prikupljene podatke kao temelj za daljnja istraživanja o kretanju vode, međusobnoj povezanosti skupina grana, kolonijama kukaca i dubini korijenja, o čemu danas znamo vrlo malo, najavio je Oditt.

Istraživači upozoravaju da se ovo drevno stablo suočava s ozbiljnim prijetnjama. Navode da ljudske aktivnosti, uključujući krčenje zemljišta i smanjenje broja predatora koji kontrolišu populacije biljojeda, ugrožavaju opstanak Panda i brojnih organizama koji ovise o njemu.