Naučnici pronašli morske oaze koje bi mogle nadživjeti klimatske promjene

Naučnici su identifikovali gotovo 166.000 kvadratnih kilometara koraljnih grebena za koje smatraju da imaju sposobnost da prežive i oporave se od posljedica klimatskih promjena. Rezultati istraživanja pokazuju da je riječ o površini koja je gotovo tri puta veća od ranijih procjena. Koraljni grebeni predstavljaju jedno od najvažnijih staništa u svjetskim morima jer pružaju dom za približno četvrtinu ukupnog morskog života na Zemlji.

Posljednjih decenija ovi ekosistemi suočeni su s brojnim izazovima, uključujući snažnije tropske oluje, zagađenje mora i masovne epizode izbjeljivanja koralja izazvane rastom temperature okeana. Iako dio naučne zajednice upozorava da se koraljni grebeni nalaze pred nepovratnim propadanjem, novo istraživanje donijelo je drugačiju sliku. Analizom 45.000 naučnih istraživanja o koraljima, uz korištenje klimatskih i okeanografskih podataka prikupljanih tokom više decenija, identificirana su područja koja pokazuju veću otpornost na klimatske promjene.

Takvi koraljni grebeni pronađeni su u 71 državi i na 100 teritorija širom svijeta. Među njima se nalaze lokacije na Karibima te dijelovi Tihog i Atlantskog okeana koji ranije nisu bili prepoznati kao moguća utočišta za koralje. Emily Darling, direktorica zaštite koralja u Wildlife Conservation Society i jedna od autorica istraživanja, istakla je da se koraljni grebeni često predstavljaju kao ekosistemi kojima više nema spasa.

Prema njenim riječima, rezultati istraživanja pokazuju da ipak postoje područja u kojima koralji imaju šansu za opstanak, ali da je za njihovu zaštitu potrebna politička volja. Istraživanje dolazi u trenutku kada brojne države pripremaju planove kojima bi do kraja decenije pod formalnu zaštitu stavile 30 posto kopnenih i morskih područja, što je poznato kao cilj „30 do 30“.

Novi podaci mogli bi pomoći vladama da u te planove uključe lokacije koje su se pokazale najotpornijim na posljedice klimatskih promjena. Darling je upozorila da se trenutno svega 28 posto identificiranih grebena nalazi unutar zaštićenih ili očuvanih područja, zbog čega postoji potreba za hitnim djelovanjem, posebno uoči mogućeg dolaska snažnog fenomena El Niño.

Suautorica istraživanja Stacy Jupiter, izvršna direktorica globalnog morskog programa pri Wildlife Conservation Society, smatra da bi prikupljeni podaci mogli pomoći državama u donošenju odluka o raspodjeli ograničenih finansijskih sredstava za zaštitu najotpornijih koraljnih grebena.

Ona je navela da bi u pojedinim slučajevima moglo biti potrebno usmjeriti resurse prema područjima koja imaju najveće šanse za opstanak, dok bi neki teško oštećeni grebeni mogli ostati ispod nivoa potrebnog za normalno funkcionisanje ekosistema. Rezultati istraživanja pružaju nove informacije o lokacijama koje bi mogle imati ključnu ulogu u očuvanju koraljnih grebena u uslovima sve izraženijih klimatskih promjena.