Na ledenom kontinentu usred zime zabilježena ogromna anomalija

Na Antarktiku je početkom juna zabilježena rekordno visoka zimska temperatura, što je izazvalo zabrinutost među naučnicima koji prate promjene klime u toj regiji. U argentinskoj bazi Esperanza na poluotoku Trinity 6. juna izmjereno je 15,4 stepena Celzijusa, što predstavlja novi zimski temperaturni rekord za ovo područje.

Prema podacima naučnika, nova vrijednost viša je za dva stepena od dosadašnjeg rekorda zabilježenog na istoj stanici 1998. godine. Klimatolog Raúl Cordero sa Univerziteta u Groningenu istakao je da je riječ o temperaturi koja je približno 20 stepeni iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine.

Rekord je zabilježen tokom dugotrajnog toplotnog vala, a maksimalne dnevne temperature na tom području bile su iznad nule tri sedmice zaredom. Istovremeno su snažni topli vjetrovi sa sjevera zahvatili veći dio Antarktičkog poluotoka. Na čileanskoj meteorološkoj stanici Boonen Rivera zabilježena je temperatura od gotovo 13 stepeni Celzijusa.

Posljedice neuobičajeno toplog vremena primijećene su i na otoku King George, koji se nalazi oko 160 kilometara od baze Esperanza. Istraživači navode da je krajolik, koji je uobičajeno prekriven snijegom, poprimio smeđe, sive i zelene tonove nakon što je temperatura 6. juna dostigla 4,6 stepeni.

Čileanski glaciolog Luis Muñoz izjavio je da su visoke temperature dovele do topljenja snijega i leda u periodu godine kada bi tlo trebalo biti prekriveno snježnim pokrivačem. Prema njegovim riječima, u ovo doba godine na tom području obično se nalazi oko 20 centimetara snijega.

Muñoz i njegova kolegica Natalia Mestre prošle sedmice popeli su se na vrh ledenjaka Collins, na visinu od oko 500 metara, gdje su zatekli kišu koja je otapala led. On je upozorio da takve pojave direktno utiču na ledenjak, koji bi tokom zime trebao akumulirati snijeg, a ne gubiti masu kroz proces topljenja.

Naučnici podsjećaju da je antarktička regija izložena sve većem ljudskom pritisku, kako kroz istraživanje prirodnih resursa i razvoj turizma, tako i posredno kroz emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva koje doprinose zagrijavanju planete.

Posebna pažnja usmjerena je na velike ledenjake poput Thwaitesa i Pine Islanda. Prema dosadašnjim istraživanjima, oni se približavaju ili su možda već dostigli tačku preokreta koja bi dugoročno mogla dovesti do povećanja globalnog nivoa mora za četiri metra. Također, utvrđeno je da topljenje antarktičkog leda utiče na usporavanje globalne cirkulacije okeana.

Cordero navodi da jedan toplotni val, bez obzira na njegov intenzitet, neće sam po sebi značajno uticati na nivo mora. Ipak, smatra da ovakvi događaji ukazuju na dugoročne promjene koje se već registruju u regiji.

Prema njegovom objašnjenju, posljednji toplotni val povezan je s izuzetno snažnim zapadnim vjetrovima. Takvi obrasci, kako navodi, postaju sve učestaliji još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, a naučna istraživanja ih povezuju s klimatskim promjenama.