Mrlja duga 8.850 km između Afrike i Amerike zbunila naučnike, ali nije ono što izgleda

Ogromna smeđa masa duga 8.850 kilometara koja se proteže preko Atlantskog okeana i koja je vidljiva čak i iz svemira nije zagađenje niti kopno, već najveća poznata nakupina morskih algi na planeti. Riječ je o Velikom atlantskom pojasu sargasuma, fenomenu koji se proteže od zapadne obale Afrike do Meksičkog zaljeva.

Istraživači sa Univerziteta Južne Floride godinama prate ovaj pojas pomoću NASA-inih satelitskih snimaka. Prema njihovim podacima, u maju 2025. godine masa sargasuma dostigla je rekordnih 37,5 miliona tona.

Veliki atlantski pojas sargasa čini plutajuća makroalga poznata kao sargasum. Ova golema nakupina algi toliko je velika da se može pratiti iz svemira, a naučnici su je još 2019. godine opisali kao najveće cvjetanje makroalgi na svijetu. Fenomen se u današnjim razmjerama počeo pojavljivati 2011. godine i od tada se gotovo svake godine ponavlja tokom proljeća i ljeta na sjevernoj hemisferi.

Makroalge su alge dovoljno velike da se mogu vidjeti golim okom. Sargasum raste u velikim plutajućim skupinama koje predstavljaju svojevrsne pokretne ekosisteme na otvorenom moru. Iako fotosintezom proizvodi kisik, ne smatra se biljkom jer nema korijenje, stabljike ni cvjetove.

Na površini mora ostaje zahvaljujući sitnim mjehurićima ispunjenim plinom, a njegove nakupine pružaju sklonište brojnim morskim vrstama, uključujući ribe, kornjače, ptice i beskralježnjake.

Uticaj sargasuma zavisi od mjesta na kojem se nalazi. Na otvorenom okeanu ima važnu ekološku ulogu jer stvara staništa za različite organizme i doprinosi proizvodnji kisika. Problemi nastaju kada velike količine algi dospiju do obale.

Tada mogu otežavati kretanje i opstanak pojedinih morskih organizama, a nakon potonuća mogu prekriti koralje i vegetaciju na morskom dnu. Kada se ogromne količine sargasuma nakupe na plažama i počnu raspadati, oslobađa se vodikov sulfid, plin karakterističnog mirisa pokvarenih jaja. Takve pojave posljednjih godina predstavljaju ozbiljan problem na Karibima i duž istočne obale Floride.

Osim neugodnog mirisa, vodikov sulfid može izazvati respiratorne tegobe, a velike količine raspadajućih algi negativno utiču i na turizam te stvaraju dodatne troškove lokalnim zajednicama i hotelima koji ih moraju uklanjati s plaža.

Naučnici još nisu utvrdili tačan uzrok kontinuiranog širenja ovog pojasa. Među mogućim faktorima navode povećane količine hranjivih materija koje u okean dospijevaju iz poljoprivrednih đubriva, riječnih tokova i drugih izvora. Kao jedan od važnih izvora spominje se i rijeka Amazon koja se ulijeva u Atlantik.

Istražuju se i uticaji promjena okeanskih struja, uzdizanja dubokih morskih voda te atmosferskog taloženja. Naučnici navode i da sargasum brže raste kada je temperatura površine mora uobičajena ili nešto niža od prosjeka.

Prema procjenama stručnjaka, velike količine sargasuma nastavit će stizati na plaže Kariba i istočne obale Floride jer se pojas pod uticajem morskih struja i dalje kreće prema zapadu. Ipak, satelitsko praćenje omogućava predviđanje njegovog kretanja, što lokalnim vlastima ostavlja više vremena za pripremu i organizaciju čišćenja obale.