Merkur se smanjio mnogo više nego što se mislilo, naučnici otkrili zašto

Prepoznatljivi nabori koji prekrivaju Merkur ukazuju na to da je ovaj planet nekada bio veći te da se smanjio više nego što su naučnici ranije pretpostavljali.

Najmanji planet Sunčevog sistema nastao je prije približno 4,5 milijardi godina. Bio je izuzetno vruć, a dodatnu toplotu stvarali su brojni sudari svemirskih stijena. Kako se njegova unutrašnjost hladila, Merkur se skupljao, ostavljajući na površini pukotine, grebene i litice. Pojedine litice visoke su do 1,6 kilometara i protežu se stotinama kilometara.

Ranije nisu bila dokumentovaneDuboko u Zemlji otkriveno šest misterioznih struktura, naučnici traže odgovore

Međutim, milijarde godina udara asteroida i kometa ostavile su brojne kratere i slojeve ostataka koji su možda prikrili stvarni obim smanjenja planeta, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Geophysical Research Letters.

Planet koji se smanjuje

Glavni autor studije Gaku Nishiyama i njegov tim koristili su podatke NASA-ine misije MESSENGER kako bi izradili globalnu kartu neravnina na Merkuru. Uočili su da na najneravnijim dijelovima površine ima manje nabora nego u glađim područjima.

Naučnici vjeruju da su krateri i ostaci nastali udarima prekrili mnoge znakove skupljanja. Nakon što su procijenili broj mogućih skrivenih nabora, zaključili su da se Merkur možda smanjio između 10 i 30 posto više nego što se ranije vjerovalo. Njegov poluprečnik mogao se promijeniti za približno 11,6 kilometara, dok su prethodne studije ukazivale na promjenu od jednog do sedam kilometara, prenosi CNN.

Preciznije utvrđivanje obima smanjenja moglo bi otkriti više o slojevima u unutrašnjosti Merkura, veličini i sastavu njegove jezgre, tektonskoj i vulkanskoj historiji te nastanku magnetnog polja.

Merkur je drugi najgušći planet u Sunčevom sistemu, odmah poslije Zemlje, prvenstveno zbog velike metalne jezgre. Veće smanjenje moglo bi značiti da je njegova jezgra još veća, da sadrži manje lakih elemenata poput silicija ili da je početna temperatura planeta bila viša.

Novi pogled na Merkur

Više odgovora mogla bi pružiti misija BepiColombo, koja je do Merkura putovala gotovo osam godina. Krajem ove godine u blizini planeta bit će postavljene dvije letjelice.

Misija će prvi put obaviti sveobuhvatna globalna mjerenja topografije Merkura. Dok je MESSENGER uglavnom prikupljao podatke visoke rezolucije o sjevernoj hemisferi, BepiColombo će detaljnije istražiti i južnu hemisferu.

Instrumenti će otkrivati gravitacijske anomalije, omogućiti preciznije procjene debljine kore i strukture unutrašnjosti te analizirati elementarni i mineralni sastav površine.

Naučnici smatraju da se Merkur vjerovatno smanjio više od bilo kojeg drugog planeta jer je njegova jezgra, u odnosu na veličinu planeta, mnogo veća nego kod drugih stjenovitih svjetova u Sunčevom sistemu. Ipak, upozoravaju da ni novi podaci iz orbite možda neće biti dovoljni za konačan odgovor.