Izgradili najveću solarnu elektranu na svijetu, pa doveli 20.000 ovaca da je spase

Kada je u kineskom Talatanu počela izgradnja najveće solarne elektrane na svijetu, malo ko je mogao pretpostaviti da će nekoliko godina kasnije upravo ovce postati dio sistema njenog održavanja. Na sjeveroistočnom rubu Tibetanske visoravni, u području koje je nekada bilo gotovo potpuno prekriveno pijeskom, danas se nalazi golemi solarni kompleks u kojem lokalni stočari napasaju više ovaca i raspolažu s više trave nego prije početka projekta.

Prema navodima kineske državne novinske agencije Xinhua, najveća svjetska solarna elektrana nenamjerno je doprinijela pretvaranju velikog dijela gotovo pustinjskog područja u funkcionalan travnjak. Među neočekivanim dobitnicima takve promjene našli su se lokalni stanovnici i njihova stada. Podaci operatera pokazuju da je brzina vjetra smanjena za 50 posto, dok je vegetacijski pokrov dostigao 80 posto u periodu od samo tri godine. Iza tih brojki nalaze se i rezultati stručnih istraživanja koja su dodatno analizirala promjene nastale nakon postavljanja solarnih panela.

Ako je moguće dio neplodne planinske pustinje Gobi na velikoj nadmorskoj visini pretvoriti u produktivno zemljište zahvaljujući solarnim panelima, otvara se pitanje dosadašnjih pretpostavki o korištenju zemljišta za obnovljive izvore energije. Princip funkcionisanja pokazao se relativno jednostavnim. Paneli smanjuju uticaj vjetra, hlade tlo i pomažu zadržavanju vlage. Kao posljedica toga raste trava, i to u tolikoj mjeri da je operater elektrane morao pronaći način da spriječi vegetaciju da zaklanja solarne module i poveća rizik od zimskih požara.

Rješenje su pronašli u saradnji sa stočarima. Ovce sada pasu travu ispod panela, stočari dobijaju besplatne pašnjake, a kompanija prirodan način održavanja prostora bez dodatnih troškova. Solarni kompleks Talatan nalazi se u okrugu Gonghe u Tibetskoj autonomnoj prefekturi Hainan. Razvio ga je Huanghe Hydropower, kompanija koja posluje u sastavu državne korporacije State Power Investment Corporation. Budući da se vodi kao jedinstveni objekat, proglašen je najvećom solarnom elektranom na svijetu, i po površini i po proizvodnji električne energije.

Instalisani kapacitet elektrane kontinuirano je rastao. Prema podacima kineskih vlasti, sredinom 2024. godine iznosio je oko 8.430 megavata, dok je do 2026. godine dostigao približno 21 gigavat. Kompleks godišnje proizvodi više od 18.000 gigavatsati električne energije. Po završetku izgradnje planirano je da fotonaponski park zauzima površinu od 609 kvadratnih kilometara. Na tom prostoru nalazi se više od sedam miliona solarnih panela i više od 60 različitih solarnih operatera unutar istog ograđenog područja.

Posebnu pažnju naučnika privukao je fotonaponski park Gonghe, koji zauzima oko 64 kvadratna kilometra i predstavlja dio kompleksa koji je najdetaljnije proučavan. Prije izgradnje Talatan je bio izrazito neplodno područje. Prema podacima kineskih državnih medija, čak 98,5 posto površine bilo je prekriveno pijeskom. Pastiri su zbog toga svake godine morali voditi stada na velike udaljenosti kako bi pronašli dovoljno hrane za životinje.

Situacija se promijenila nakon postavljanja solarnih panela. Njihovo prisustvo stvorilo je specifičan mikroklimatski efekat pri tlu. Manja količina direktne sunčeve svjetlosti smanjila je isparavanje, dok se voda korištena za povremeno pranje panela slijevala u tlo. Istovremeno su redovi panela djelovali kao svojevrsni vjetrozaštitni pojasevi i usporavali kretanje zraka. Prema rezultatima daljinskih istraživanja provedenih u zajedničkoj studiji s Tehnološkim univerzitetom Xi'an, brzina vjetra smanjena je za 50 posto, isparavanje tla za oko 30 posto, a vegetacijski pokrov dostigao je 80 posto tokom samo tri godine.

Dodatnu potvrdu donijela je recenzirana studija objavljena u časopisu Scientific Reports. Istraživači sa Tehnološkog univerziteta Xi'an i Univerziteta Qinghai utvrdili su da su uslovi unutar solarnog polja Gonghe znatno povoljniji od onih u okolnoj pustinji kada je riječ o vlažnosti tla, vegetaciji i mikrobnom životu. Zaključili su da je projekat imao pozitivan uticaj na ekološki okoliš.

Vegetacija se vremenom toliko razvila da je počela predstavljati problem za samu elektranu. Na pojedinim lokacijama trava je narasla više od jednog metra, dovoljno da djelimično zakloni solarne module i smanji njihovu efikasnost. Umjesto angažovanja radnika za košenje ili upotrebe herbicida u blizini izvora pitke vode, operater je postigao dogovor s okolnim selima i omogućio stočarima da besplatno koriste područje za ispašu, prenosi N1.

Čitav sistem prilagođen je životinjama. Razmak između redova panela povećan je s tri na pet metara, dok je visina konstrukcija podignuta s 50 centimetara na između 1,5 i 1,8 metara kako bi ovce mogle nesmetano prolaziti ispod njih. Paneli postavljeni 2012. godine bili su preniski za takvu namjenu, dok su noviji projekti prilagođeni ispaši.

Danas slobodna ispaša traje od juna do oktobra svake godine. Stočarima je dostupno oko 66 kvadratnih kilometara pašnjaka unutar ograđenog prostora kojim upravlja kompanija. Prefektura je uspostavila 32 fotonaponska ekopašnjaka i 56 centralizovanih lokacija za ispašu. Više od 20.000 ovaca iz 18 obližnjih sela svake godine prolazi kroz park.

Godišnja proizvodnja trave procjenjuje se na oko 110.000 tona, dok jedan lokalni zvaničnik navodi da doseže i 118.000 tona. Prema toj procjeni, količina proizvedene trave dovoljna je za ishranu približno 200.000 ovaca.