Drevni svitak gotovo 2.000 godina bio nečitljiv, a onda su ga dali umjetnoj inteligenciji

Papirusni svitak koji je gotovo dvije hiljade godina bio nečitljiv nakon erupcije Vezuva sada je djelimično dešifriran zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. Riječ je o svitku poznatom pod oznakom PHerc. 1667, jednom od stotina pronađenih u antičkom gradu Herkulaneju, koji je zajedno s Pompejima zatrpan nakon katastrofalne erupcije vulkana 79. godine.

Otkriće je rezultat projekta Vesuvius Challenge, međunarodne inicijative pokrenute s ciljem da se drevni svici proučavaju bez fizičkog otvaranja, čime se izbjegava njihovo oštećivanje.

Svitci su pronađeni još u 18. stoljeću u vili za koju se vjeruje da je pripadala tastu Julija Cezara. Smatraju se jedinom velikom bibliotekom sačuvanom iz klasične antike. Međutim, zbog visokih temperatura tokom erupcije papirusi su karbonizirani, postali izuzetno krhki i gotovo nemogući za čitanje. Brojni pokušaji njihovog otvaranja tokom prethodnih stoljeća često su završavali trajnim oštećenjima.

Kako bi se pronašlo novo rješenje, profesor računarstva Brent Seales sa Univerziteta Kentucky, zajedno s poduzetnicima Natom Friedmanom i Danielom Grossom, 2023. godine pokrenuo je Vesuvius Challenge.

Proces započinje CT skeniranjem smotanog papirusa. Nakon toga istraživači digitalno mapiraju njegove slojeve, virtualno ih izravnavaju i analiziraju pomoću sistema umjetne inteligencije obučenog da prepoznaje tragove tinte na drevnim rukopisima.

Najnoviji rezultati predstavljeni su na konferenciji u Napulju i opisani kao historijski proboj. Naučnici su prvi put uspjeli u potpunosti virtualno odmotati jedan svitak te otkriti gotovo metar i po teksta raspoređenog u 20 kolona.

Gotovo dvije hiljade godina mnogi od ovih tekstova bili su fizički sačuvani, ali praktično nedostupni. Danas ih, nakon godina interdisciplinarnog rada koji povezuje napredno snimanje, umjetnu inteligenciju, akademska istraživanja i inovacije, konačno možemo čitati - izjavio je Seales.

Tim koji je radio na interpretaciji teksta predvodila je Federica Nicolardi, docentica papirologije na Univerzitetu Federico II u Napulju.

- Ovaj svitak smatran je potpuno nečitljivim kada je djelimično otvoren tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Bilo je moguće vidjeti samo poneko slovo, dok su slojevi papira skrivali ostatak teksta. Dobio je ocjenu čitljivosti nula. Zahvaljujući virtualnom odmatanju sada možemo pratiti povezane argumente kroz više kolona. To predstavlja transformacijsku promjenu - rekla je Nicolardi.

Prema njenim riječima, rukopis i unutrašnje reference ukazuju da svitak potiče iz drugog ili možda kraja trećeg stoljeća prije nove ere, što ga čini jednim od najstarijih primjeraka u cijeloj zbirci.

PHerc. 1667 predstavlja samo sačuvani dio nekada znatno većeg svitka. Dug je približno osam centimetara i ima promjer od oko dva centimetra. Dokumenti pokazuju da je bio uglavnom netaknut kada je pronađen, ali su kasniji pokušaji odmatanja uzrokovali oštećenja.

Analiza sadržaja pokazala je da se radi o filozofskoj raspravi koja obrađuje etiku, umjetnost i ljudsko ponašanje, vjerovatno pod snažnim utjecajem stoičke filozofije.

Među pojmovima koji se spominju nalazi se stoički koncept „horme“, odnosno impulsa, pri čemu autor upozorava da nekontrolirano ponašanje može dovesti do štetnih strasti. Važno mjesto zauzima i „phronesis“, odnosno praktična mudrost, koju stoici smatraju najvišom vrlinom.

Jedna od novoidentificiranih rečenica glasi:

- Istraživat ćemo nešto, ali to nećemo razumjeti ako se na neki način udaljimo od sebe i od vlastite prirode.

Istraživači su istovremeno objavili i rezultate rada na drugom svitku, označenom kao PHerc. 139. U njegovim karboniziranim slojevima uspjeli su pročitati riječi: „Filodem, O bogovima, Knjiga 8“.

To otkriće pokazuje da je djelo „O bogovima“ grčkog filozofa Filodema sadržavalo najmanje osam knjiga, dok je ranije bila poznata samo prva.

Ovo nije prvi uspjeh projekta Vesuvius Challenge. Prošle godine dešifrirani su naslov i autor svitka PHerc. 172, identificiranog kao Filodemovo djelo „O porocima“, dok je krajem 2023. godine pročitana i prva kompletna riječ iz karboniziranih rukopisa – grčka riječ „porphyras“, što znači ljubičasta.

Prema riječima Brenta Sealesa, projekat ulazi u novu fazu razvoja.

- Više se ne radi samo o snimanju ili mašinskom učenju. Sada su nam potrebni stručnjaci koji mogu čitati, uređivati i tumačiti ono što je zapisano u ovim tekstovima - rekao je Seales.