U Sarajevu otvorena izložba fotografija Rikarda Larme o životu u opkoljenom gradu

U depandansu Brusa bezistan Muzeja Sarajeva danas je otvorena izložba "Život u opkoljenom Sarajevu - iz objektiva Rikarda Larme", koja donosi izbor fotografija nastalih tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Fotografije kroz dokumentarni i umjetnički izraz svjedoče o svakodnevnom životu, stradanju i dostojanstvu građana u ratnim okolnostima.

Autor izložbe Rikard Larma, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih fotografa i fotoreportera, kazao je da su fotografije nastajale tokom opsade Sarajeva od 1992. godine, zaključno sa 1995. godinom, a za ovu izložbu uvrstio je i nekoliko fotografija nastalih tokom rada u "Oslobođenje pressu".

Napomenuo je da su fotografije ranije predstavljene i u inostranstvu – printane su u Italiji, a u Padovi je organizirana velika izložba s tim radovima. Originalna postavka sadržavala je oko 70 fotografija koje je odabrao Abdulah Sidran, koji je ujedno napisao i uvodni tekst za prvu izložbu takve vrste održanu u Sarajevu tokom rata, u Kamernom teatru 55.

"U novinarstvo sam došao kao mladi umjetnik fotografije kroz Foto savez i foto amaterizam i vodilja mi je bilo da na umjetnički način pokažem ono što se dešava. I u ovim fotografijama sam upravo to vidio", istakao je Larma.

Tužna godišnjica(FOTO) Od zločina protekla 31 godina, Tuzla pamti ubijenu mladost, a pravda još čeka

Ispričao je da je još pred kraj rata razmišljao o tome da će fotografije ostati trajno svjedočanstvo tog perioda te da je osjećao odgovornost da ih sačuva za buduće generacije.

"Međutim, desilo se da poslije nisam živio u Sarajevu. Stoga su drugi preuzeli taj posao da budu nosioci. Ja to sada nastavljam na način da objavljujem svoj časopis, a radim i na objavljivanju knjige", rekao je Larma.

Prisutnim se obratio i direktor Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija, koji je kazao da je selekcija između stotina, pa čak i hiljada fotografija bila iznimno težak zadatak.

"Teško je bilo odabrati 30 fotografija, a svaka fotografija ima zasebnu priču. Napravili smo selekciju fotografija koje govore o onome šta se dešavalo u periodu 1992-1995. godine. Nazvali smo je 'Život' jer na slikama vidite život ljudi u opkoljenom Sarajevu", rekao je Ćuprija.

Istakao je da je s autorom potpisan sporazum po kojem će jedna zbirka fotografija biti predana Arhivu Federacije na trajno čuvanje.

"Na taj način će i fotografija postati vječna, kao i sam autor koji je napravio te fotografije. One nisu samo dokumenti jednog vremena, one su svjedočanstvo o hrabrosti, dostojanstvu, patnjama i stradanju jednog naroda", naglasio je Ćuprija.

Podsjetio je da su fotografije, zahvaljujući objavljivanju u velikim svjetskim medijima poput Associated Pressa i drugih međunarodnih medijskih kuća, predstavljale svojevrsnu savjest i podsjetnik međunarodnoj javnosti i centrima moći na dešavanja u Sarajevu.

Direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč pojasnila je razliku između kulture sjećanja i kulture pamćenja, navodeći da kultura sjećanja podrazumijeva lični i subjektivni doživljaj prošlih događaja, dok kultura pamćenja predstavlja institucionalno očuvanje historijskih činjenica, dokaza i dokumentacije.

"Zato je veoma važno da na ovakav način fotografski dokumentiramo ono što se dogodilo i da ni na koji način ne odstupimo od onoga što je najbitnije, a to je istina", podvukla je.

Izložbu organizira Arhiv Federacije u saradnji sa Muzejom Sarajeva.