Astronomi snimili umiranje zvijezde, zabilježili su prizor koji ostavlja bez daha

Astronomi snimili umiranje zvijezde, zabilježili su prizor koji ostavlja bez daha

Pogledajte spektakl iz svemira / International Gemini Observatory / NOIRLab/NSF/AURA

A.B. |

Novo snimanje magline Kristalna kugla otkrilo je detalje rijetkog dvostrukog zvjezdanog sistema i proces umiranja zvijezde koji astronomi prate već više od dva stoljeća

Planetarna maglina NGC 1514, poznata pod nadimkom Kristalna kugla, prikazana je na novoj fotografiji koja otkriva upečatljive detalje jednog od najzanimljivijih objekata u svemiru. Snimak je nastao pomoću spektrografa Gemini Multi Object Spectrograph postavljenog na teleskop Gemini North na havajskom vulkanu Maunakea.

Astronomi iz američkog Nacionalnog optičko infracrvenog astronomskog laboratorija (NOIRLab) izdvojili su nekoliko večernjih sati za posmatranje neba i odabrali upravo ovu maglinu zbog njenog neobičnog i atraktivnog izgleda. Kako navodi astronom Travis Rector, cilj nije bio naučno istraživanje konkretnog fenomena, već približavanje ljepote svemira široj publici.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Maglina se nalazi u sazviježđu Bika, oko 1.500 svjetlosnih godina od Zemlje. To znači da je svjetlost zabilježena na fotografiji napustila ovaj objekt prije približno 1.500 godina. Svjetlosna godina predstavlja udaljenost koju svjetlost pređe tokom jedne godine, odnosno oko 9,46 biliona kilometara, prenosi CNN.

Planetarne magline nastaju kada zvijezde pri kraju svog životnog vijeka odbace vanjske slojeve. Oko njihovog jezgra, koje ostaje u obliku bijelog patuljka, formira se omotač sastavljen od plina i prašine. Naziv „planetarna maglina“ potiče iz vremena kada su astronomi kroz manje teleskope primijetili da ovi objekti izgledom podsjećaju na planete.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Rector ističe da svaka planetarna maglina ima vlastiti karakterističan oblik te da često posjeduju složene, ali simetrične strukture. Upravo zbog toga predstavljaju neke od najimpresivnijih objekata za posmatranje.

Nova fotografija omogućila je detaljniji uvid u ponašanje dvostrukog zvjezdanog sistema u kojem jedna zvijezda umire prije druge. Kristalna kugla sadrži dvije zvijezde koje su nastale približno u isto vrijeme i međusobno kruže jedna oko druge. Prema podacima NASA-e, više od polovine zvijezda u našoj galaksiji dio je sistema sa dvije ili više zvijezda.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Dok jedna zvijezda odbacuje svoje vanjske slojeve, druga svojim gravitacijskim djelovanjem utiče na raspored materijala i doprinosi stvaranju složenih oblika magline. Upravo ta interakcija zaslužna je za njen neobičan izgled.

Boje na fotografiji dodatno naglašavaju strukturu magline. Poseban filter propušta samo određene talasne dužine svjetlosti povezane s pojedinim vrstama plinova. Crvenkaste nijanse dolaze od užarenog vodika, dok plava boja potiče od zagrijanog kisika, plinova koji su među najzastupljenijima u ovakvim objektima.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Kristalnu kuglu prvi je uočio njemačko britanski astronom William Herschel još 1790. godine. Upravo je on uveo termin „planetarna maglina“ nakon što je primijetio sličnost ovih objekata s planetama posmatranim kroz teleskop.

Jedna od zvijezda u ovom sistemu obiđe svoju pratilju za devet godina, što je relativno dug orbitalni period. Astronomi smatraju da je upravo to jedan od razloga zbog kojih maglina ima neobičan oblik nalik oblaku. Kretanje zvijezde kroz omotač plina utiče na njegov raspored i oblikovanje strukture koja podsjeća na šećernu vunu tokom njenog nastajanja.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Profesor fizike i astronomije Jan Cami sa Univerziteta Western u Kanadi upoređuje planetarne magline s leptirima zbog raznovrsnosti njihovih oblika i boja. On naglašava da izgled istog objekta može biti potpuno drugačiji kada se posmatra teleskopima koji rade na različitim talasnim dužinama.

Prema njegovim riječima, posmatranje Kristalne kugle teleskopom James Webb ostavilo bi utisak da se radi o potpuno drugom objektu. Upravo zato astronomi koriste različite vrste instrumenata kako bi stekli potpuniju sliku o ovim pojavama.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Iako je maglina otkrivena prije više od 230 godina, naučnici i dalje iz nje prikupljaju nova saznanja. Razvoj tehnologije omogućava teleskopima da registruju sve sitnije detalje i stvaraju fotografije znatno višeg kvaliteta nego ranije.

Faza planetarne magline traje relativno kratko u astronomskim razmjerama, oko 10.000 godina. To naučnicima pruža rijetku priliku da tokom nekoliko decenija prate promjene koje se odvijaju u realnom vremenu. Mogu se posmatrati promjene temperature centralne zvijezde, širenje materijala kroz svemir i brzina kojom zvijezda gubi masu.

Zbog toga astronomi nastavljaju pratiti ovakve objekte svakih nekoliko godina. Uprkos brojnim otkrićima i hiljadama snimljenih nebeskih tijela, nova fotografija Kristalne kugle ponovo je pokazala koliko svemir može iznenaditi čak i one koji ga proučavaju cijeli život.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!