Alpska oaza u srcu Evrope: Mala zemlja sa velikim prirodnim raznolikostima

Slovenija već godinama važi za jednu od najpoželjnijih evropskih destinacija za aktivni odmor. Zemlja netaknute prirode, čistih rijeka i jezera, uređenih planinskih staza i gostoljubivih domaćina svakim novim susretom potvrđuje epitet zelenog raja.

Tokom trodnevnog boravka imali smo priliku tek zagrebati površinu bogatstva koje ova mala alpska zemlja nudi ljubiteljima prirode i avanture.

Zemlja sporta

Planinarski domovi i staze tokom cijele godine vrve od zaljubljenika u prirodu, pa je prelaz iz zimske u ljetnju turističku sezonu neprimjetan.

- Ljudi dolaze iz čitavog svijeta. Najviše ima Čeha, Poljaka, Hrvata, Italijana i Austrijanaca. Rado kod nas prespavaju i uživaju u domaćoj hrani, kazala nam je Kata Šumanović, domaćica u planinarskom domu Prešernova koča na Stolu i dodala: “Evo, upravo sada ispred doma imamo Bosance, čiju je zajedničku fotografiju zabilježila Amerikanka.”

Sa više od 10.000 kilometara uređenih i označenih planinarskih staza, Slovenija privlači i rekreativce i iskusne alpiniste. Osim planinarenja, popularni su biciklizam, paraglajding i brojni drugi adrenalinski sportovi.

- Dolaze ljudi koji vole sport, dodala je Kata i prisjetila se da joj je jutro počelo tako što je prvo vidjela dva padobrana koja su sletjela u daljini, a onda i dvojicu kako iznose bicikla, pa love downhill niz stazu.

Dobrodošlicu na usponima nam je poželio i planinarski vodič porijeklom iz Bosne i Hercegovine, tačnije iz Visokog. Mirnes Murtić četiri godine živi i radi u Sloveniji, a u slobodno vrijeme istražuje ljepote ovih fascinantnih predjela. Pojasnio nam je da regija u kojoj se nalazimo predstavlja centar slovenačkog turizma.

- Ovdje su najpoznatija jezera Bled, Bohinj i Jasna, Kranjska Gora kao centar zimskog turizma, Planica sa čuvenim skijaškim skokovima, ali i brojne biciklističke i planinarske staze. Sve je objedinjeno na jednom mjestu, ispričao nam je ukratko Murtić i nabrojao: “Ovdje je najpoznatiji Triglavski narodni park i vrh Triglav, pa Julijske Alpe, onda Karavanke, Karavanški greben i Kamniško-savinjske Alpe. Sve je u Gorenjskoj regiji.”

Prvi dan bio je rezervisan za uspon na Mangart, jedan od najatraktivnijih vrhova u Sloveniji.

Prešernova koča

- Vrh Mangart se nalazi na granici sa Italijom i do njega vodi najviša gorska cesta u Sloveniji na 2.000 m nadmorske visine, koju su izgradili Talijani u Prvom svjetskom ratu, kazao nam je Murtić i dodao da ćemo do vrha ići Slovenskom stazom, koja je dosta zahtjevna, pogotovo kada ostanu krpe snijega.

Pojasnio je da je ta staza namijenjena većinom za uspon, a za silazak planinari koriste dionicu koja se zove Italijanska i koja je lakša. Krenuli smo i ubrzo se suočili sa izazovima ove rute, koji zahtijevaju maksimalan oprez, opremu i disciplinu.

Nakon visokogorskih pejzaža Mangarta, drugi dan korake nam je poveo put Karavanki.

- Krenuli smo od planinarskog doma smještenog na 1100 mnv i laganim korakom se penjali Žirovinškom stazom prema vrhu Stol, pokazao je rukom naš vodič prvo na stazu iza nas, a onda i na sedlo koje vrh Stol razdvaja od vrha Mali stol i pojasnio da smo se u tom momentu nalazili na grebenu koji vodi prema domu Prešernova koča, na Malom stolu.

Čaj, kafa i sok bili su zasluženi nakon četiri sata hodanja, kao i veselo druženje i fotografisanje sa ljudima koje smo zatekli ispred doma.

- Malo ćemo odmoriti, pa idemo nazad prema dolini Zabreškom stazom, poručio nam je vodič, a onda nabrojao šta u daljini očarava naš pogled.

“Ovo je pogled na Begunjšicu, tamo je lijevo Vrtača, dva vrha koja se najčešće obilaze u zimskim uslovima i koji su namijenjeni za vježbe u zimskim uslovima, od planinarenja do skijanja, a tamo desno ima manje skijalište koje se zove Zelenica, gdje dolaze početnici da se uče skijati.”

Boravak u Sloveniji završili smo u kanjonu potoka Hvadnik, gdje istoimena ferata predstavlja spoj adrenalina i prirodnih ljepota. Takvi sadržaji potvrđuju da Slovenija uspješno spaja aktivni turizam, zaštitu prirode i održivi razvoj.

Pogled koji se pamti

Od pogleda koji se s vrha Mangarta pruža prema Sloveniji i Italiji, preko zelenih padina Karavanki, pa sve do adrenalinskih izazova u kanjonu Hvadnik, tri dana provedena u Sloveniji bila su dovoljna tek da se zagrebe dio njenog prirodnog bogatstva, ali definitivno prekratka da ga se do kraja upozna.

Zemlja koja se posljednjih godina svrstala među najpoželjnije evropske destinacije za aktivni odmor pokazala nam je zašto joj se posjetioci iz cijelog svijeta iznova vraćaju, ali i opravdala komentar koji smo čuli po dolasku, da Slovenija odavno nije samo usputna turistička stanica, nego mjesto u koje kada odeš, poželiš da što duže boraviš.

Kući smo se vratili puni utisaka i sa nadom da će se ovakva kultura promovisanja i očuvanja prirodnog i kulturnog bogatstva jednog dana prenijeti i u našu zemlju.