FARUK BORIĆ: Vrijeme je za novo poglavlje
Odnosi Bosne i Hercegovine i Kine nisu ostali na nivou diplomatskih susreta i političkih deklaracija, nego su proizveli konkretne rezultate u energetici, infrastrukturi, zdravstvu, obrazovanju i turizmu
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uOpći izbori u Bosni i Hercegovini su završeni, a predstoji proces implementacije izbornih rezultata i formiranja vlasti na različitim nivoima. U složenom političkom sistemu BiH taj proces može potrajati mjesecima, ali upravo bi period uspostavljanja novih institucija trebao biti prilika za definisanje jasnih prioriteta i politika koje će odgovarati interesima države i njenih građana.
Novi saziv Parlamentarne skupštine BiH i novo Vijeće ministara BiH, kada budu formirani, imat će priliku dati novi zamah bilateralnoj saradnji Bosne i Hercegovine s Narodnom Republikom Kinom. Prilika, međutim, ne znači i postignut cilj. U svijetu obilježenom sukobima, neizvjesnošću i sve izraženijim nadmetanjem velikih sila, prilike ne treba olako propuštati. BiH je u prošlosti znala propustiti mogućnosti za vlastiti napredak, pa i dopustiti da se njena politika podredi interesima drugih, često nauštrb vlastitih prioriteta.
BiH i Kina prošle su godine obilježile 30 godina diplomatskih odnosa predivnom konferencijom u Parlamentu BiH. Visoki dužnosnici iz državnih institucija iz svih konstitutivnih naroda (i ostalih!) bili su tu, uzeli aktivno učešće, te podijelili svoja iskustva. Tu su bili i predstavnici biznis-zajednice, nevladinih organizacija, obrazovnih institucija i akademije, te su na taj način zaokružili priču o prvih 30 godina. Naravno, od 1995. do 2025. godine i Kina i BiH su prošle kroz različite razvojne faze, uostalom, kao i cijeli svijet, ali nekako je bio zgodan trenutak da se podvuče crta na jedno poglavlje, i okrene drugo.
Nažalost, svijet u 2026. godini krase turbulencije kakve nisu zabilježene još od Drugog svjetskog rata, a neke karakteristike današnjeg globalnog svijeta podsjećaju na periode uoči velikih ratova 20. stoljeća. Na tlu Evrope, u Ukrajini, sukob i dalje traje. Bliski istok gori ne samo u napaćenoj Palestini nego i na Arapskom poluotoku, i u Hormuškom zaljevu. Period ugodnog i lagodnog života koji je zadesio evropski potkontinent (minus trusni Balkan) nakon pada Sovjetskog saveza koji je trajao 30-ak godina izgledno je okončan. Vrijednosti su stavljene u ne drugi, nego treći plan, a sebičnost koja se prodaje pod navodni suverenizam generiše ksenofobiju i slične anticivilizacijske tekovine. BiH, kao dio Evrope, ne samo geografski nego i po svojoj opredijeljenosti za dalje integriranje u Evropsku uniju, ne može se posmatrati izvan tog konteksta. Istovremeno, svijet prolazi kroz Četvrtu industrijsku revoluciju, čiji je osnovni pokretač umjetna inteligencija, s kojom ulazimo u razdoblje kada se brišu granice između biološkog i digitalnog svijeta, što dovodi do paradigmatskih promjena svega postojećeg.
Vratimo se temi. Bilateralna saradnja Kine i BiH je u proteklih nekoliko godina imala svoje blistave trenutke, kao i one ne tako sjajne. BiH se uključila u mehanizam saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, potom i u Inicijativu Pojas i put. Neki značajni projekti i povezivanja mogu se istaći kao izvrsna postignuća bilateralne saradnje. Termoelektrana Stanari koju je gradila kineska kompanija je jedan od najboljih primjera te saradnje. U istoj, dobojskoj regiji nalazi se i nova bolnica “Sveti Luka”, koju je izgradila i opremila kineska kompanija. Na dionicama autoputa na koridoru 5c gradile su kineske kompanije, kao i tramvajsku prugu kroz Sarajevo, vjetropark kod Livna, itd. U Sarajevu i Banjoj Luci otvoreni su Konfucijevi instituti, a na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i u Banjoj Luci djeluju katedre za sinologiju. Paljanska sinologija, najstarija u BiH, odškolovala je preko 150 sinologa, još jedan most koji nas spaja.
Bezvizni režim koji je zvanično stupio 28. maja 2018. godine je donio turistički procvat. Zbog pandemije, turistička saradnja je tokom lockdowna ugasla, ali se sada već potpuno oporavila i brojevi posjeta kineskih turista u BiH su rekordni i kreću se oko sto hiljada na godišnjem nivou. Privlačenje kineskih turista ostaje posao od izuzetnog značaja za turističke zajednice i druge relevantne institucije u BiH.
Ovi primjeri pokazuju da odnosi BiH i Kine nisu ostali na nivou diplomatskih susreta i političkih deklaracija, nego su proizveli konkretne rezultate u energetici, infrastrukturi, zdravstvu, obrazovanju i turizmu. Istovremeno, oni ukazuju na prostor za mnogo ambiciozniju saradnju, posebno u oblastima novih tehnologija, digitalizacije, obnovljivih izvora energije, industrijske modernizacije i razmjene znanja.
Istovremeno, Kina je svijetu ponudila rješenja. Četiri kineske globalne inicijative: razvojna (GDI), sigurnosna (GSI), civilizacijska (GCI) i Inicijativa za globalno upravljanje (GGI), otvaraju pitanja o budućnosti međunarodnog poretka, razvoju, sigurnosti, dijalogu među civilizacijama i ulozi multilateralnih institucija. Za BiH bi njihovo ozbiljno izučavanje, uz kritičku akademsku analizu i poređenje s drugim međunarodnim pristupima, bilo korisno ne samo radi boljeg razumijevanja kineske vanjske politike nego i radi artikuliranja vlastitih stavova o globalnim procesima.
Bosna i Hercegovina, kao mala država u razvoju, nema luksuz da se odriče partnerstava koja mogu doprinijeti njenom ekonomskom, tehnološkom i društvenom napretku. Još manje sebi može dopustiti da vanjsku politiku podređuje interesima drugih, umjesto da je gradi na vlastitim prioritetima, uz poštivanje međunarodnog prava i principa na kojima počivaju njeni međunarodni odnosi. Kina podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine, dok se BiH dosljedno pridržava principa jedne Kine. Dosljednost u tim pitanjima nije samo izraz međusobnog uvažavanja nego i dio vjerodostojne vanjske politike. Unutrašnje političke razmirice ne bi trebale biti razlog da se ugrožavaju odnosi koji mogu donijeti konkretne koristi državi i njenim građanima.
Opredijeljenost Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji ne isključuje razvijanje prijateljskih i partnerskih odnosa s Kinom, kao ni s drugim državama svijeta. Naprotiv, evropski put i pragmatična, principijelna saradnja s međunarodnim partnerima trebali bi se međusobno dopunjavati. Od novih institucija vlasti zato se očekuje da priliku za unapređenje odnosa s Kinom pretvore u konkretnu politiku, zasnovanu na projektima, ekonomskim interesima i dugoročnoj razmjeni znanja.
Novo poglavlje odnosa BiH i Kine neće se otvoriti samo novim susretima i deklaracijama, nego spremnošću da se postojeće prijateljstvo pretvori u mjerljive rezultate za građane i privredu Bosne i Hercegovine.
(Autor je predsjednik Udruženja bosansko-kineskog prijateljstva)


Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.