FUAD ĐIDIĆ: Na djelu je konzervativna kontrarevolucija

Ilustracija / Benjamin Krnić / Oslobođenje

FUAD ĐIDIĆ: Na djelu je konzervativna kontrarevolucija

Fuad Đidić
Fuad Đidić

Historija se ne ponavlja, suprotno onome što je govorio Karl Marx. Historija odjekuje. A to je ono što danas gledamo širom Evrope. Da li je moguće da Evropa ponovi tradiciju iz 1968. godine i da se suprotstavi mračnim vremenima koja dolaze?

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Nastavak protesta u evropskim zemalja vratio je naša sjećanja na historijsku 1968. godinu. Tada su gnjevni protestanti zauvijek promijenili Francusku, ali i Ameriku. U samoj Francuskoj na nogama je bilo najmanje 10 miliona francuskih radnika. Na njihovim usnama bile su dvije riječi – revolucija i socijalizam.

Stavili ste maštu ispred vlasti, rekao je Jean-Paul Sartre, jedan od filozofa koji je stajao u prvim redovima pobune 1968. godine.

Također, 1968. snažno je potresla i Sjedinjene Američke Države koje su zaglibile u ratu u Vijetnamu. Na scenu je izašao pokret široke solidarnosti koji je posebno radikalizirao mlade. Američki lideri pred njima su morali ustuknuti. Nastao je novi društveni pokret poznat po svom apsolutnom pacifizmu - Hippy pokret.

“Vodite ljubav, a ne rat”, bio je slogan kojim je taj pokret definisao vlastiti program.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Daleki refleks na ove događaje kod nas je bila Korčulanska filozofska škola, ali i prvi početak uticajne sarajevske muzičke scene. Disidentska sudbina vodećeg bosanskog filozofa Muhameda Filipovića bila je određena upravo te godine.

Historija se ne ponavlja, suprotno onome što je govorio Karl Marx. Historija odjekuje. A to je ono što danas gledamo širom Evrope.

No, pitam se danas - da li ovaj neskriveni bijes, bunt i vatra miliona širom Evrope pokazuje put?

Da li će frustracije i nezadovoljstvo ratovima u Ukrajini ili na Bliskom istoku, genocid u Gazi, kao i sve veće siromaštvo stanovništva na Zapadu, dovesti do novog društvenog preokreta, revolucije?

Nastavak vijesti ispod oglasa

Hoće li zahtjevi Evropljana koji sve teže izmiruju račune za struju, vrtoglave stanarine ili troškove za školovanje, voditi u neki pravedniji sistem socijalne raspodjele?

Ekonomski rast ubrzano pada, a inflacija raste u mnogim evropskim zemljama. Energetski troškovi, a posebno cijene benzina, uvode Evropu u vruću i moguće prevratničku zimu. Rat sa Iranom, napetosti sa Rusijom, na rubu ove teške zime vjerovatno će ostaviti radijatore u kućama i stanovima ohlađenim, a transportni krvotok bez goriva koji će otići u kolaps.

Preovladava osjećaj bespomoćnosti pred masovno korumpiranim političkim i finansijskim oligarsima. Nikada u povijesti tako beskrupulozno nisu se bogatili najbogatiji. Dubina našeg šoka u suočavanju sa epskim razmjerima bogatstva Trumpove korumpirane porodice i njegovog unutrašnjeg kruga, poprimila je zapanjujuće dimenzije.

Zapad je potresen u samim svojim temeljima.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Revolucionarni bijes naroda u Albaniji možda najbolje upozorava na tu dubinu jaza.

Dok studenti svoju budućnost traže u normalnom obrazovanju, sa učionicama koje imaju grijanje ili uredne toalete, popravljene stropove, nastavnicima koje vlasti sklanjaju pred svemoćnom vještačkom inteligencijom, do tada superbogati budućnost svijeta traže daleko izvan te surove realnosti. Njihova vizija budućnosti povezana je sa luksuznim ostrvima Jeffreya Epsteina, poput ostrva Sazan, kojeg je Edi Rama, kao državno vlasništvo, prodao Jaredu Kushneru, zetu Donalda Trumpa, što je bio okidač da Albanci nedavno zapale i zgradu Ustavnog suda, simbol tako korumpirane vlasti.

Ima li rješenja za ove narasle izazove, za ovaj raskol u vizijama budućnosti?

Da li je u ovim okolnostima, kada Giorgia Meloni na ulice Milana izvodi 500 vojnika ili kada francuska tajna policija kontroliše društvene mreže i gdje je više od 2.000 protestanata uhapšeno, uopšte moguća revolucija, prevrat ili neka radikalna promjena?

Nastavak vijesti ispod oglasa

Evropske vlade više nemaju dovoljno novaca. Istrošene su rezerve kojima su finansirali ratove i sa kojima se plaćala ovisnost od Amerike i njenih interesa. Izgleda da je đavo došao po svoje.

Ali, ova ovisnost nije od jučer.

Još od kraja Drugog svjetskog rata Evropa širom svijeta ulazi u sukobe koji ne služe njenim interesima. Tako je nastala ova Evropa bez dovoljno samopouzdanja, entuzijazma i hrabrosti.

Međutim, ona Evropa koju mi poštujemo, Evropa u čijim temeljima je položeno pravno naslijeđe kojeg danas, više nego ikada prije, treba cijeli svijet, ubrzano nestaje i postaje samo puka nostalgija. Tu i takvu Evropu odmjenjuje neka druga Evropa tajnih centara moći, Evropa koju oblikuje nova američko-ruska osovina.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Gdje smo sada!?

Nalazimo se u Evropi nezadovoljstva, frustracije i rušilačkog bijesa. Ali, mi se istovremeno nalazimo u Evropi paradoksa. Umjesto ulaska u revoluciju i preokret, u prostor slobode i razračuna sa Sazanom kao ostrvom budućnosti, Evropa ulazi u kontrarevoluciju.

Dok se kontinentom nezaustavljivo širi masovno nezadovoljstvo, u isto vrijeme desne i ultradesne snage najavljuju - konzervativnu kontrarevoluciju. Pokret desnice je glavni protagonista te kontrarevolucije. Njeni lideri vješto koriste ovo nezadovoljstvo i opravdanu pobunu naroda kroz obećanja da slijedi budućnost rezervisana “samo za naše”, za svijet bijelih i bogatih.

Povratak kršćanskom fundametalizmu je duša ove kontrarevolucije, koja je protivno svim ranijim učenjima, od priče o apokalipsi sačinila politički program. Njihov svijet je svijet bez drugih, bez onih koji su se infiltrirali među nas sa planom da potkopaju ili sruše temelje našeg svijeta. Što se dešava!?

Nastavak vijesti ispod oglasa

Dok je Evropa na rubu zime opšteg gnjeva krajnje desne stranke, ponovimo, vješto koriste bunt za vlastitu korist. Približavaju se ključni izbori u Španiji, Francuskoj, Grčkoj i Italiji. Kriza koja potresa kontinent u potpunosti ide naruku desnim ili ultradesnim snagama. Marine le Pen vodeći je pretedent za pobjedu 18. aprila iduće godine u Francuskoj. Njemački AfD je u bliskom ideološkom savezništvu sa Le Penovom i deklarišu se kao nacionalni patrioti i suverenisti. U poruci biračima ovaj blok evropske desnice glavnu krivnju prebacuju na druge – na političke stranke centra ili sadašnje vodeće stranke.

Međutim, Trumpova Amerika, pod političkom narkozom cionista, glavnog krivca vidi u muslimanima ili internacionalnim islamističkim mrežama sa sjedištem u Kataru ili u Turskoj. Da je Evropa pod snažnim uticajem ove Trumpove desne ideologije, upozorava činjenica kako je Evropski parlament 8. oktobra, na samom početku francuskih protesta, izglasao Rezoluciju o potrebi za strategijom EU za borbu protiv islamističke infiltracije i utjecaja mreže Muslimanskog bratstva. Kod nas još nije mnogo rečeno o tome dokumentu koji će promijeniti evropsku političku filozofiju i postaviti okvire za novo zakonodavstvo. Mada predlagači ističu da se u dokumentu jasno razdvaja islam kao vjera od političkog islama kao ideologije, kao i da borba protiv ekstremizma ne smije ugroziti vjerske slobode, Rezolucija se doima kao dokaz kako su i stranke evropskog centra, kojima pripada Ursula von der Leyen, pale pod uticaj konzervativne desnice koja proglašava muslimane krivcima za sve nedaće.

Upravo zbog toga strahujem da Evropa neće doživjeti sličnu revoluciju kakvu smo vidjeli 1968. godine. Na globalnoj sceni se sudaraju dva suprotna talasa. Ideja liberalne revolucije i projekat konzervativne kontrarevolucije. Gdje će se okrenuti Evropa?

Posve vjerovatno, ka konzervativnoj kontrarevoluciji.

U vrijeme ratnih kriza narod se instinktom samoodržanja uvijek okreće prema desnici. Čekaju li nas mračna vremena najavljena zapaljenom gradskom vijećnicom u francuskom mjestu Limogese?

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!