FOTO
Birmingham odao počast žrtvama Prijedora uz poruku da se istina čuva






1 / 6
E. DŽ. |
Kroz svjedočenja preživjelih, poeziju, muziku i obraćanja gostiju, u Bosanskoj kući u Birminghamu je, kroz obilježavanje Dana bijelih traka, odana počast žrtvama zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom Prijedora
Nacionalna komemoracija povodom Dana bijelih traka okupila je u Bosanskoj kući u Birminghamu preživjele, svjedoke, predstavnike bosanskohercegovačke zajednice, akademike, diplomate i članove šire javnosti, kako bi odali počast žrtvama zločina počinjenih u Prijedoru 1992. godine. Ovim činom još jednom je potvrđena važnost istine, sjećanja i pravde.
Program je vodio dr. Waqar Azmi, predsjednik organizacije Remembering Srebrenica, a komemoracija je započela izvedbom pjesme "Bijeli cvijet". Prisutnima se obratio dr. Anes Cerić, počasni konzul Bosne i Hercegovine za Midlands i izvršni direktor Bosnia and Herzegovina UK Networka, dok je Nj. E. Osman Topčagić, ambasador BiH u Ujedinjenom Kraljevstvu, u svom obraćanju govorio o značaju sjećanja, istine i pravde. U okviru programa prikazan je i video Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) pod nazivom "Remember Prijedor Victims", posvećen žrtvama zločina u ovom gradu.
Snažna svjedočenja preživjelih podijelili su Sabit Jakupović i Safet Vukalić, čije su lične priče prisutnima približile ljudsku dimenziju stradanja stanovnika Prijedora. Prikazano je i snimljeno svjedočenje uglednog novinara Eda Vulliamyja, čije je izvještavanje iz logora Omarska pomoglo da svijet sazna za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Prisutnima se obratila i Alison Anderson, predsjednica Odbora ambasadora organizacije Remembering Srebrenica Scotland, ugledna forenzička antropologinja i humanitarna istražiteljica čiji je rad u Bosni i Hercegovini doprinio pronalasku i identifikaciji žrtava ratnih zločina te međunarodnim naporima za ostvarivanje pravde. Govoreći iz vlastitog iskustva, istakla je važnost sjećanja, obrazovanja i traganja za istinom kao temelja za izgradnju mirnije budućnosti i sprječavanje budućih zločina.
Srebrenička dova
Program je dodatno obogaćen emotivnim kazivanjem poezije. Samira Jakupović i Amina Mekić pročitale su pjesmu autora Mehe Jakupovića, posvećenu 102 ubijene djece Prijedora, što je bio jedan od najdirljivijih trenutaka večeri. Muzički dio programa izvela je dr. Kim Sadique, dok su Ayla Pezerović i Ela Hanić, učenice Dopunske škole Bosne i Hercegovine u Birminghamu, izvele Srebreničku dovu. Njihov nastup imao je posebno emotivnu težinu, budući da obje djevojčice vode porijeklo iz Prijedora i da su njihove porodice izgubile bliske članove tokom ratnih zločina.
Komemoracija je završena završnim obraćanjem dr. Waqara Azmija, nakon čega su se prisutni okupili na zajedničkoj večeri i nastavili razgovore o važnosti sjećanja, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u borbi protiv mržnje i negiranja zločina, saopćio je BH UK Network, inače krovna organizacija bh. udruženja u Velikoj Britaniji.
Ovaj događaj odao je počast žrtvama Prijedora i svim stradalima tokom rata u Bosni i Hercegovini, istovremeno potvrđujući zajedničku opredijeljenost da se sačuva istina, suprotstavi negiranju genocida i ratnih zločina te osigura da buduće generacije nastave učiti lekcije iz prošlosti. Kroz svjedočenja preživjelih, riječi svjedoka, poeziju, muziku i zajedničko sjećanje, još jednom je poslana poruka da se zločini poput onih počinjenih u Prijedoru nikada ne smiju zaboraviti niti ponoviti.
Bijeli čaršafi i bijele trake
Podsjetimo, u maju 1992. godine, što su bosanski Srbi preuzeli vlast u Prijedoru, nesrpsko stanovništvo - prvenstveno Bošnjaci i Hrvati - bilo je izloženo sistematskom progonu, diskriminaciji, zatvaranju, mučenju i ubistvima. Dana 31. maja 1992. godine lokalne vlasti naredile su nesrpskom stanovništvu da svoje kuće obilježe bijelim čaršafima, a da prilikom izlaska iz kuće nose bijele trake oko ruke. Hiljade muškaraca, žena i djece protjerani su iz svojih domova, dok su mnogi završili u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, gdje su bili izloženi teškim zlostavljanjima. Više od 3.000 ljudi je ubijeno, među njima i 102 djece, dok su desetine hiljada protjerane sa svojih ognjišta. Dan bijelih traka danas predstavlja simbol sjećanja na te zločine i odavanja počasti žrtvama, ali i poziv da se istina sačuva od zaborava.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.