Žene u AI industriji mijenjaju način na koji tehnologija vidi svijet

Umjetna inteligencija danas ne oblikuje samo tehnologiju, nego i odluke koje direktno utiču na živote ljudi, od zapošljavanja i zdravstva do finansija i obrazovanja. U tom procesu, pitanje ko stoji iza AI sistema postaje jednako važno kao i sama njihova funkcionalnost, jer podaci i perspektive onih koji ih razvijaju određuju koliko će ti sistemi biti pravedni, tačni i sigurni.

U svijetu gdje žene čine tek oko trećine stručnjaka u AI sektoru, sve je izraženija debata o tome kako nedovoljna raznolikost u timovima može uticati na algoritamsku pristrasnost i odluke koje tehnologija donosi u ime korisnika.
 

Žene iniciraju rješenja

Zerina Đuherić, softwer developerka u kompaniji Bloomteq, za Oslobođenje kaže da prije sedam godina, kada je počinjala da radi, nije posebno razmišljala o tome koliko je važno ko razvija sisteme. Tada joj je, ističe, bilo najvažnije da sistem radi kako treba.

Danas, radeći na AI funkcionalnostima, kaže da mnogo jasnije vidi koliko je ta dimenzija važna. Na projektima, navodi, često primjećuje da postavlja drugačija pitanja od kolega. Ne fokusira se samo na to da li model radi, već i na to "da li može nekoga pogrešno interpretirati", "šta ako podaci nisu kompletni" ili "kako će ovo izgledati nekome ko nije tehnički korisnik".

"Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da žene često aktivno pokreću teme o fer i balansiranim AI sistemima, pa čak i iniciraju rješenja za probleme koje uoče", kaže Đuherić. To se, dodaje, poklapa s njenim iskustvom i često joj dođe prirodno da razmišlja o
Posljedicama tehnologije, a ne samo implementaciji.

Na pitanje zašto je važno da žene budu uključene ne samo kao korisnice, nego i kao developerke AI sistema, Đuherić odgovara da "korisnik vidi rezultat, ali developer donosi odluke koje vode do tog rezultata".

Pojašnjava da u praksi to znači da neko odlučuje koje podatke AI sistem koristi, šta filtrira i šta smatra „normalnim“ ponašanjem.

"Ako u timu nema raznolikosti, te odluke se donose iz jedne perspektive. AI to kasnije samo skalira", kaže Đuherić. 
 

Žene danas čine otprilike trećinu AI profesija, a neke procjene, globalno, idu i niže. Prema riječima naše sagovornice "to znači da ogroman dio sistema oblikuje relativno uzak pogled na svijet".

U praksi, ali i kroz studije primijetila je, kaže, da AI sistemi mogu imati bias, odnosno algoritamsku pristrasnost jer su trenirani na podacima koji već imaju društvene predrasude. Problem je što AI ne razumije da je nešto pogrešno, samo nauči obrazac koji ponavlja.

Kao primjer navodi da istraživanja koja pokazuju da AI može prikazivati žene kao mlađe i manje iskusne u odnosu na muškarce, te da čak oko 44 posto AI sistema pokazuje neki oblik rodne pristrasnosti.

"Ono što meni kao developeru najviše znači jeste da bias dolazi iz samog procesa razvoja, a ne samo iz podataka", kaže Đuherić, naglašavajući da je zato važno ko sjedi za stolom i kada se ti sistemi grade. 
 

Njoj je AI značajno promijenio svakodnevni rad. Ranije je mnogo više vremena trošila na manuelne stvari poput pisanja boilerplate koda i debugovanje sitnih problema. Danas, AI to ubrzava, što ne znači da je posao lakši, već samo drugačiji.

"Sada je važnije razumjeti problem, znati šta pitati AI, ali i prepoznati kada AI griješi", tvrdi Đuherić. U tome vidi priliku, posebno za žene koje dolaze iz drugih oblasti. Nije sve, kaže, u čistom kodiranju, nego i u razumijevanju konteksta i korisnika. Kao pozitivan primjer navodi Blum institut u kojem je zaposleno 70 procenata žena. Ovaj institut, prema njenim riječima, spaja nauku i privredu, te predstavlja ključni most koji je nedostajao bh. tržištu.

Đuherić smatra da je izuzetno važno da žene učestvuju u razvoju sistema koji obrađuje osjetljive podatke i donose automatizovane odluke, posebno jer ti sistemi direktno utiču na korisnike. Navodi da postoje konkretni primjeri gdje AI donosi lošije odluke za žene, kao u procjeni zdravstvenih potreba ili zapošljavanju, te da kada radiš na takvom sistemu shvatiš da to više nije samo "feature", već odgovornost.  

"Iskreno, mislim da žene često prirodno unesu tu vrstu “provjere”, da li je nešto fer i da li nekoga može oštetiti", ističe.

Međunarodni dan djevojaka u informaciono-komunikacionim tehnologijama (IKT) obilježava se četvrtog četvrtka u aprilu, s ciljem da se djevojke i žene podstaknu na karijere u tehnološkom sektoru. Podaci za 2025. i 2026. godinu, predstavljeni u izvještaju Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), pokazuju značajan rodni jaz u tehnološkim ulogama širom svijeta. Globalno, žene čine oko 26,7 posto tehnološke radne snage.Isti podaci pokazuju i da žene približno čine 29 posto rukovodećih pozicija u tehnologiji, dok samo 15 posto pozicija tehničkih ili informacionih direktora u Fortune 500 kompanija drže žene.

Jaz u napredovanju

Postoji i jaz u napredovanju, pa tako na svakih 100 muškaraca unaprijeđenih na poziciju menadžera samo 87 žena dobije isto unapređenje. Također, samo 2,3 posto ukupnog venture capital finansiranja odlazi startapima čiji su osnivači žene.

Što se tiče obrazovnog jaza i AI vještina, posebno je kritičan uzrast od 15 godina, kada djevojčice često gube interes za STEM oblasti, uz nedostatak adekvatne obuke i podrške za ulazak u AI sektor.

Đuherić naglašava da su AI i IT oblasti koje se stalno mijenjaju i da svi stalno uče. Njena poruka djevojkama koje žele ući u ovu industriju, ali nemaju dovoljno uzora, jeste da ne čekaju da se „osjećaju spremno“, nego da krenu s malim projektima i da se ne upoređuju previše s drugima.

"Možda je najvažnije to da se prostor tek gradi, što znači da ima mjesta da ga i one oblikuju", zaključuje Đuherić.

Sve zainteresovane djevojke za AI i IT poziva na Kiss the Future summite 15. i 16. oktobra u Sarajevu gdje su govornice liderice sa svjetske IT scene. Nakon tog iskustva, tvrdi, imat će čitav niz realnih uzora.