Svjetska banka upozorava da dug nije problem, ali način potrošnje jeste

Zinaida Đelilović |
Dok dug prelazi 13,7 milijardi KM, a entiteti najavljuju nova zaduženja, upozorava se da rast plata i potrošnja ne prate rast produktivnosti, što povećava fiskalne rizike
Svjetska banka upozorila je da je nivo javnog duga Bosna i Hercegovina i dalje održiv, ali da način njegovog korištenja izaziva zabrinutost, posebno u kontekstu rasta javne potrošnje i nedavnih ekonomskih mjera u Federacija Bosne i Hercegovine.
Prema posljednjim dostupnim podacima, ukupan javni dug BiH iznosi oko 13,7 milijardi KM, pri čemu vanjski dug čini približno 70 posto ukupne zaduženosti, dok se preostalih 30 posto odnosi na unutrašnji dug. Takva struktura, kako navode iz Svjetske banke, nije neuobičajena, ali zahtijeva pažljivo upravljanje.
"Po samom nivou zaduženosti, BiH još uvijek nije u alarmantnoj zoni. Međutim, ključno pitanje je kako se ta sredstva koriste. Zaduživanje ima smisla samo ako se ulaže produktivno", istakla je viša ekonomistica Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak.
Upozorava da trenutni trendovi pokazuju da se dio sredstava koristi za finansiranje tekuće potrošnje, uključujući vraćanje postojećih dugova novim zaduženjima, što dugoročno može ugroziti fiskalnu stabilnost. Istovremeno su ukazali i na važnost postojanja formalnog programa saradnje sa državom, koji bi uključivao jasno definisane reformske procese.
Posebna pažnja skrenuta je na odluku o značajnom povećanju minimalne plate, ističući da ne dovode u pitanju potrebu za rastom plata, ali da nagli skokovi mogu predstavljati šok za ekonomiju posebno ukoliko je većina uposlenika na tom nivou.
"Morate dobro promisliti kada donosite takve odluke. Ukoliko se zadužujete, onda se morate zadužiti da povećate produktivnost. Time što ste se zadužili kreirate dodatnu vrijednost i onda iz toga povećavate plate, penzije, transfere. Ne zadužujete se da biste povećali platu i onda sebe doveli u situaciju u koju izgleda u pravo sad ulazimo a to je da plate rastu brže nego produktivnost", ističe Hlivnjak. Prema njenim riječima, tu se ekonomija pregrijava i onda se ne može ići dalje.
"To je zamka razvoja zemalja srednjeg razvoja", naglasila je.
Podsjetimo, Vlada FBiH je krajem 2025. donijela odluku o povećanju minimalne plate u Federaciji BiH sa 619 na 1.000 KM. Ova odluka je izazvala oštre polemike u javnosti, a ekonomisti su upozoravali na neodrživost ove odluke.
Spomenimo i da je budžet Federacije BiH za 2026. godinu 8,9 milijardi KM, čime je postavljen kao najveći u historiji. Međutim, uz planirane rashode dolazi i značajan deficit budžeta, koji prelazi milijardu KM, zbog čega su planirana nova zaduženja.
Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.